Petnaesti jubilarni Dani Balkana u Minhenu, ove godine bit će obilježeni kao jedan svojevrsni hibridni festival:
1. dio: svečano otvorenje 26. 02. u petak, Dan književnosti, izložba i pozorišna predstava bit će online (virtualno) prikazani,
2. dio: Veliki balkanski koncert sa Damirom Imamovićem, Bazar, dječji program i Dani balkanskog filma bit će odrzani u junu i julu ove godine.
Na koji način jedna mlada osoba sa Balkana može predstaviti svoje ideje i radove, a uz to skrenuti pažnju na sebe i istovremeno osvojiti publiku?
Kakvu viziju budućnosti zamišlja ta mlada osoba? Da li je pritom jedini izlaz iz stagnacije, zapravo odlazak u dijasporu?
Koji su mehanizimi korištenja društvenih mreža/medija u cilju jednog pozitivnog približavanja Balkankonekcije 2.0 i njenog daljeg razvijanja, odnosno širenja. I ono što je najvažnije, s obzirom na socijalnu distancu koja je prisutna zbog pandemije, kako Balkankonekcija 2.0 može osigurati jednu unutrašnju, autentičnu povezanost između ljudi.
Kako i na koji način umjetnost sa Balkana može igrati jednu važnu ulogu u tome? I kakav uticaj imaju nove generacije na politiku u Njemačkoj, ali i u njihovim matičnim zemljama?
Našim festivalom u 2021. želimo omogućiti mladoj generaciji porijeklom sa Balkana, kako u pojedinim zemljama porijekla, tako i u dijaspori, platfomu za vođenje diskursa o viziji budućnosti, prvenstveno kada su u pitanju umjetnost i kultura.
Naročito tokom i nakon Korona krize, bit će važno tražiti nove načine zajedničkog rada i komunikacije kako bi se mladim umjetnicima pružila prilika da oblikuju i razvijaju društvo.
Jedan čitav niz novih, naprednih i hrabrih aktivista već uveliko prikazuje svoje radove na društvenim mrežama, a također i u samoj diskusiji sa svojim pratiocima, dok istvoremeno klasne i nacionalne granice sve više nestaju, pri čemu se mladi razlikuju samo u svojim sklonostima i interesima.
Balkankonekcija 2.0 ima za cilj da napravi poveznicu između onih koji imaju središte svog života ovdje u Zapadnoj Evropi (koji su porijeklom sa Balkana), i onih koji još uvijek žive na Balkanu i često teže da se sele upravo u Zapadnu Evropu.
Ovu „konekciju“ na Danima Balkana prvenstveno treba iskoristiti na konstruktivan način u cilju stvaranja novih kontakata i prijateljstava za neke buduće projekte, kao i za predstavljanje trenutnih projekata i davanje novih impulsa i ideja na lokalnom planu.
Ova nova plejada mladih ljudi govori na jedan specifičan način, koji im prije svega omugućava da se njihov glas svuda u Evropi i svijetu čuje. Ovim putem oni povezuju dušu Balkana, u smislu da povezuju tradiciju i tradicionalnu kulturu sa modernim svijetom i idejama koje će više biti u budućnosti zastupljene. Ova nova generacija mladih ljudi ne nastoji se prikazati i zalagati samo na individualnom planu, već sve više traže i političko učešće.
Između ostalog u Njemačkoj živi veliki broj ljudi sa Balkana koji već uveliko oblikuju društvo i zajednicu svojim društvenim i umjetničkim opredjeljenjem, ali isto tako žele ostvariti veći uticaj na politiku i kulturu.
Samim tim to dozvoljava zanimljivu interakciju između pojedinih grupa sa različitim pozadinama i mnogome otvara diskurs za neke nove teme koje su više orijentirane ka budućnosti.
Mladi sa Balkana ne žele više biti žrtve politike i živjeti u sistemu koji im uništava svaku perspektivu za bolje sutra, nego se žele na jedan drugi način (socijalno i umjetnički) uključiti, sa ciljem da iskoriste svoj potencijal za stvaranje bolje budućnosti, kako za sebe, tako i za druge.
