Politolog i profesor, akademik Mirko Pejanović apelovao je na udruživanje multietničkih, građanskih, liberalnih, demokratskih, ljevičarskih i drugih stranaka na strateškim pitanjima važnim za budućnost BiH.
Pejanović je istakao da se probosanski orijentisane snage u našoj zemlji, koje inače više voli zvati bh. snagama, bave mnogim pitanjima – i onim krupnijim i važnijim, ali i onim trivijalnim i nevažnim. No, i dalje se čeka na osjetniji napredak u rješavanju onih strateških.
– Taj napredak ovisi od jednog važnog momenta – od nužnosti udruživanja multietničkih, građanskih, liberalnih, demokratskih, ljevičarskih pa i drugih stranaka na strateškim pitanjima. A sigurno da je jedno od njih ubrzanje integracija BiH u EU – kaže Pejanović.
Samo na taj način, dodaje, ući ćemo u određenu zonu komfora koju predstavljaju stabilnost, sigurnost i vladavina prava.
Još jedno, ali ne i manje važno strateško pitanje za našu zemlju, navodi, svakako je njeno priključivanje NATO savezu.
– Taj proces mogao bi teći i malo brže. Na kraju krajeva, prošlo je toliko godina od Dejtonskog mirovnog sporazuma da to više treba dovesti do kraja. Jer, ovdje nije instalirao mir niko čiji je sad stav da nam ne trebaju međunarodna zajednica i NATO savez – govori Pejanović za Vijesti.ba.
Imajući u vidu pandemiju koronavirusa i ekonomsku krizu koja će očito vrlo nepovoljno djelovati na ukupno stanje u BiH, profesor potencira na neophodnost osmišljavanja strateškog plana kako pomoći ljudima koji ostaju bez posla, ali i ugovoriti nove sporazume da bi bh. građani mogli raditi u inostranstvu, naročito u bližim i susjednim zemljama.
Ako bi i za šta kritikovao aktuelnog visokog predstavnika Valentina Inzka, za kojeg smatra da je bezmjerno naklonjen našoj zemlji, Pejanović ističe da bi to bilo zbog njegove šutnje oko birokratskog i otuđenog držanja dvije vladajuće stranke u FBiH – SDA i HDZ-a BiH, koje duže od dvije godine ne uspijevaju implementirati rezultate izbora.
– Potpuno je zapostavljena volja građana koja je ispoljena na izborima, što je antidemokratski, nije pravno, zakonito i moralno. A onda unutar toga imamo, ne samo svađe, nego jednu nepodnošljivu situaciju da jedna od tih stranaka, HDZ BiH, uslovljava implementaciju izbora rješenjima koje ona zagovara. Pa neka izvoli napraviti koaliciju i to pitanje ponuditi u parlament – konstatuje Pejanović.
Koješta se traži u izmjenama Izbornog zakona, dodaje naš sagovornik, a potpuno se bježi od uvođenja odrednice o vanrednim izborima, koje bi Centralna izborna komisija (CIK) BiH organizovala u slučaju da stranke koje pobijede ne implementiraju rezultate izbora u roku od šest mjeseci.
– Jer, onda znači da izbori služe samo da neko drži moć do sljedećih izbora, da ne polaže račune građanima. A to nema nikakve veze s parlamentarnom demokratijom – jasan je Pejanović.
Najavio je da će krajem aprila ili početkom maja odbori za sociološke, političke i pravne nauke pri Akademiji nauka i umjetnosti BiH organizovati naučno-stručni skup na kojem će biti izloženo petnaestak referata, a tema će upravo biti izmjene Izbornog zakona BiH.
– Na tom okruglom stolu struka i nauka dat će svoj doprinos viđenju izmjena izbornog zakonodavstva. Ono što je najbitnije, ponavljam, jeste da se u Izborni zakon ugradi odredba o vanrednim izborima, kako bi se spriječila ova samovolja stranaka – sad su to etničke a sutra mogu biti neke druge – da ne implementiraju rezultate izbora – poručuje Pejanović.
Nezaobilaznim kada je u pitanju Izborni zakon, a to bi ujedno podrazumijevalo i promjenu Ustava, potencira izmjene koje bi nacionalnim i etničkim manjinama osigurala pravo na biranje i kandidovanje na cijeloj teritoriji BiH.
– Zasad je dvojako upitno ovo što zagovara HDZ da se pravi nova izborna jedinica za izbor člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda. Prvo, zadire u promjenu Ustava, a to podrazumijeva i daleko širi konsenzus. I drugo, ne može se to uraditi na način da jedan dio hrvatskog naroda može imati pravo na biranje i kandidovanje, a da se drugom dijelu uskrati – pojašnjava Pejanović.
Osvrnuo se kratko i na lokalne izbore u Mostaru gdje se sve, kako je naveo, svodi na onu matricu – udružimo se da oborimo onog drugog. A onda se oni drugi udruže da obore ovog prvog.
– To se u Mostaru i desilo. Ali, na kraju krajeva, važno je da su ti izbori održani, da Mostar ima svoju gradsku vlast, pa da ima ko građanima polagati račune. A to udruživanje stranaka će, nadam se, biti bolje kad se to bude radilo na način kako je to na proteklim izborima urađeno u Sarajevu – rekao nam je Pejanović.
Prema njegovim riječima, naši istočni i zapadni susjedi, Srbija i Hrvatska, kroz historiju su se podobro miješali u unutrašnja pitanja naše zemlje, a očito je da to žele da nastave raditi i u 21. stoljeću. Ti njihovi pokušaji, kaže, nanose određenu štetu BiH i mogu donekle doprinijeti da se neke stvari uspore, ali ne mogu dovesti u pitanje njenu suverenost, nezavisnost i razvoj.
– Kad budemo imali više jedinstva u našoj zemlji i parlamentarnu većinu zasnovanu na koalicionom sporazumu, oni će svoje ruke morati saviti oko sebe. Sad to nažalost nemamo, pa jedan član Predsjedništva ode u jedan pa i u drugi centar i priča protiv BiH, drugi ode pa to radi malo skrivenije. A kad toga nestane, nemaju oni više šta tražiti u BiH – zaključio je Pejanović u razgovoru za Vijesti.ba.
