Sasvim je očito da se suočavamo s velikom krizom izazvanom pandemijom koja je u mnogim segmentima ograničila funkcioniranje do sada uobičajenih formi društvenog i vjerskog života, a islamska zajednica je kroz različita uputstva nastojala osigurati odvijanje vjerskog života, vodeći računa prije svega o zdravlju ljudi, kazao je u predramazanskom razgovoru za Fenu reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein efendija Kavazović.
Govoreći o organizaciji i načinu borbe Islamske zajednice protiv koronavirusa, reis Kavazović je podsjetio da su na početku morali zatvoriti džamije iz opreza, jer smo imali nizak nivo znanja o virusu, koji je pogodio svijet, i jer su takve bile preporuke stručnjaka i praksa u ostatku svijeta.
“Vremenom smo se prilagođavali i nastojali organizirati džemat u novim uvjetima. Moram kazati da smo među rijetkim zajednicama u svijetu koja nije nikada u potpunosti prekidala obrede, prije svega one vezane za džumu i džamiju. Drago mi je da su naše mjere ocijenjene kao veoma dobre i od strane kriznih štabova.
Džamije nisu bile izvori zaraze. Želim se zahvaliti svim imamima, mutevelijama, džematskim odborima i džematlijama na pridržavanju uputstava Rijaseta u ovim kriznim vremenima. Nastavit ćemo pratiti situaciju i naspram onoga s čim se budemo suočavali donositi mjere i preporuke. Tako će biti i tokom nadolazećeg mjeseca Ramazana, ako Bog da – ističe reisu-l-ulema.
Kada je u pitanju položaj Bošnjaka i muslimana u entitetu RS te šta IZ u BiH čini kako bi se njihov status poboljšao, reisu-l-ulema kaže da pitanje o zaštiti prava Bošnjaka treba uputiti na neke druge adrese, a kada je o vjerskom, muslimanskom aspektu riječ Islamska zajednica je uspjela osigurati da džemati funkcioniraju na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine.
“Od 614 džamija koje su bile porušene, većinu smo obnovili. Imami žive i rade u našim džematima od Trebinja do Bosanskog Broda. Vjeroučitelji su u školama na časovima vjeronauke. Pomažemo našim ljudima koliko možemo kroz razne vidove pomoći. No, ono što nas brine jeste starosna dob naših ljudi u džematima na području RS-a posebno.
Država bi trebala svim svojim građanima i narodima garantirati pojedinačna i kolektivna prava. Tu prije svega mislim na ekonomska, kulturna prava i vjerska prava. To za sada nije slučaj kada su muslimani u pitanju, ne samo u RS-u, nego i u Federaciji Bosne i Hercegovine baš zbog odbijanja da se potpiše ugovor sa Islamskom zajednicom. Stranke i partije koje okupljaju Bošnjake, bilo da su građanske ili nacionalne ne mare baš mnogo za prava Bošnjaka u RS-u. Nije to za njih primarno pitanje. A ono se, kao što vam je poznato, ne može riješiti pod džamijskim krovom, valjda nam je svima to jasno – konstatira.
Na pitanje kakva je njegova ramazanska poruka i pouka kroz poziv za jedinstvo, reis kaže da ne misli nikoga pozivati na jedinstvo, jer “što se više na njega pozivamo sve ga je manje”.
“Pozivam na pristojnost i uljuđenost u komunikaciji. Mislim da nam toga mnogo više nedostaje nego tog parolaškog jedinstva. Volio bih da na stvari gledamo fenomenološki i da se na pojave u društvu osvrćemo s dubljim analizama a ne površno, kako to često činimo. Volio bih da nas ramazan sve više uljudi, od političara, intelektualaca, uleme i vas novinara. Ramazan bi nas trebao približiti jedne drugima, to je njegova bit i poruka”, zaključio je.
