Kada je u martu formirana Komisija za saradnju s NATO savezom, dio političara okarakterisao je to kao važan iskorak za NATO put BiH.
Na tek drugoj sjednici, članovi Komisije usvojili su nacrt Programa reformi za ovu godinu. Kažu da je bilo nesuglasica, ali su se ipak odlučili za kompromis.
I zvanično, Komisija za saradnju sa NATO-om ispunila je svoj prvi zadatak. Jednoglasno je usvojen nacrt dokumenta Program reformi za 2021. godinu. To je političko-pravni dokument koji definira saradnju između BiH i NATO-a na godišnjem nivou. Nakon tehničkih izmjena biće upućen na mišljenje ka Ministarstvu finansija BiH, Uredu za zakonodavstvo, a nakon javnih konsultacija i u formi prijedloga ka Vijeću ministara BiH. Kada je u pitanju sadržaj dokumenta, članovi Komisije kažu da je identičan onom prošlogodišnjem.
Iz Programa reformi za 2020. godinu iz Ministarstva odbrane BiH poručuju da je uprkos pandemiji realizovano 70 posto obaveza. Nadaju se u ovoj godini i većem procentu i kažu suštinska razlika u odnosu na prošli je transparentnost. Tako će biti dostupan javnosti što do sada nije bio slučaj.
Upravo je usvajanje Programa reformi za 2020. godinu, kojeg je krajem 2019. godine usvojilo Predsjedništvo BiH, bio velika prepreka ka dogovoru i razlog višemjesečnih političkih blokada.
Usvajanje Programa reformi usko je bio vezan sa imenovanjem Vijeća ministara BiH. I dok se uslovljavalo, isplivao je i problem zvani naziv Komisije. Tako smo od Komisije za integraciju sa NATO-om dobili Komisiju za saradnju sa NATOm, ponajviše na insistiranje SNSD-a.
Zbog tog spora država nije usvajala Godišnji akcioni plan ili ANP, te se kao kompromis nametnuo dokument zvani Program reformi.
Kakvi god nazivi bili, činjenica je da smo daleko od pridruživanja NATO savezu. Iako su nam više puta poručili da su nam vrata otvorena, odluka je na našim političkim liderima. Bitno je godišnje izvještaje redovno dostavljati u Brisel i nadati se povoljnijoj političkoj klimi čiji će jedini konsenzus biti punopravno članstvo u NATO.
