Visoki predstavnik Valentin Inzko obratio se Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda s porukom da međunarodna zajednica i progresivne snage u BiH prave fundamentalnu grešku ako pretpostavljaju da će se “stvari nekako riješiti jer vrijeme radi za nas”.
“Kada sam 2009. godine stigao u Bosnu i Hercegovinu, međunarodna zajednica ulazila je u novu fazu svoga angažmana, u kojoj je u prvi plan stavljala odgovornost domaćih faktora, ispred međunarodnog intervencionizma. Domaća nadležnost je sjajan ideal, ali s njom dolazi i odgovornost, a nivo današnjeg diskursa u Bosni i Hercegovini mogao bi se pristojno opisati kao neodgovoran”, kazao je Inzko u uvodnom dijelu obraćanja.
Kako je naveo, prošla godina je bila godina nade i refleksije za Bosnu i Hercegovinu. Poručio je da je obilježeno je 25 godina mira, koji je rezultat Općeg okvirnog sporazuma za mir, parafiranog 21. novembra 1995. u Daytonu, Ohio, i potpisanog 14. decembra 1995. u Parizu.
“Kao što je rečeno u mom izvještaju, kao dio dugogodišnje politike osporavanja osnova Daytonskog sporazuma, vlasti RS – na čelu sa Miloradom Dodikom – u martu su usvojile niz zaključaka u tom pravcu. Kao što sam izvijestio, ovi zaključci predviđaju razgovore između domaćih političkih aktera o budućnosti BiH, ostavljajući otvorenu opciju za takozvanu ‘mirnu disoluciju’ zemlje.
Nema stvarne potrebe da se objašnjava destruktivna dugoročna politika sadašnjih vlasti RS, jer je to upravo ovom tijelu objasnio gospodin Dodik na sastanku u formatu Arria u novembru prošle godine. Vjerujem da je svima bilo jasno s kakvom iracionalnom, destruktivnom politikom i načinom razmišljanja imamo posla. Sjetit ćete se, mene je nazvao ‘čudovištem’, a pokojnog lorda Ashdowna ‘kriminalcem'”, naveo je Inzko.
“Ako biste vi ili ja ili bilo ko drugi ustali i rekli da želimo podijeliti svoju zemlju, bili bismo nazvani izdajnicima, secesionistima ili pobunjenicima, možda i uhapšeni. Da pojednostavimo: u našim zemljama je nezamislivo da predsjednik želi da uništi istu onu zemlju čiji je predsjednik.
Nadalje, stranka gospodina Dodika, SNSD, nedavno je objavila nekoliko videozapisa u sklopu online kampanje koja promovira ‘mirnu disoluciju’, koja će se prikazivati i kao reklama gledaocima YouTubea u BiH. U aprilu su se čelnici stranaka vladajuće koalicije RS sastali, a gospodin Dodik je najavio da će RS formirati timove za pregovore.
Jasno je stavljeno do znanja da, ukoliko smjer i ishod tih razgovora ne budu po volji vlasti RS, RS, citiram: ‘zadržava pravo da donese konačnu odluku o svom budućem statusu’. Kao što se i moglo očekivati, ovakav razvoj događaja uzburkao je stranke sa sjedištem u Federaciji, posebno bošnjačke stranke, od kojih je većina odbacila mogućnost ‘mirne disolucije’, a neke su predvidjele i rat u slučaju da se RS pokuša otcijepiti od BiH. Kao visoki predstavnik, želim biti jasan: Dayton ne daje pravo entitetima da se otcijepe”, poruka je Inzka.
Kako je naveo, politička atmosfera zatrovana, a napredak na provođenju reformi gurnut u drugi plan.
“I krajnje je žalosno što su vlasti RS izabrale baš ovaj trenutak, kada je cijela država još uvijek u problemima zbog pandemije Covid-19.
To je istovremeno i trenutak kada su vlasti RS morale posuditi 300 miliona eura prodajom obveznica na londonskoj berzi kako bi pokrile budžetski deficit jer nisu htjele prihvatiti lako rješenje i reforme koje je predložio MMF”, kazao je Inzko.
“Ako se takvi negativni trendovi nastave, pitanje za međunarodnu zajednicu uskoro će biti: Koliko dugo se može tolerirati ovakvo destruktivno ponašanje i koliko dugo se gospodin Dodik i njegovi saveznici u RS-u i drugdje mogu smatrati partnerima?”.
Naveo je da je živjeti i raditi u Bosni i Hercegovini bilo jedno od najvećih zadovoljstava u njegovom životu.
“U ogromnoj mjeri, ljudi su ovdje jedni od najprijatnijih i najbrižnijih koje sam ikada sreo. Susjed se brine za susjeda. Svakako nije tačno da ljudi ovdje ne mogu živjeti zajedno, ali političari provode isuviše vremena naglašavajući ono što ih dijeli, a ne ono što ih ujedinjava. Nadao sam se da ću na današnji dan proglasiti da je moj posao završen.
Na nesreću i na moju veliku žalost, BiH je i dalje de facto zamrznut sukob sa nedovršenim mirom, gdje politički lideri i dalje nastoje ostvariti ratne ciljeve, unijeti narative podjele i nacionalističke političke ciljeve, i govore o disoluciji države.
Multietničko i raznoliko društvo koje je postojalo prije sukoga skoro da je nestalo, a sve je teže braniti očuvanje multietničkih prostora i oduprijeti se stvaranju monoetničkih. Govor mržnje, veličanje ratnih zločinaca i revizionizam ili otvoreno poricanje genocida, uprkos presudama međunarodnih pravosudnih institucija, i dalje je veoma uobičajen u političkom diskursu”.
Kazao je da je dobra vijest da u BiH postoje i progresivne snage sa kojima mogu stvoriti partnerski odnos i koje žele normalizaciju svoje zemlje.
“Historija pokazuje da možemo biti nevjerovatno uspješni – nemojmo zaboraviti da je 2005. godine BiH bila istaknuti uzor za postkonfliktni razvoj: zemlja koja je provodila strukturalne reforme i napredovala prema ustavnim promjenama.
Ako smo mogli napraviti jedinstvenu vojsku od tri vojske koje su se deceniju ranije borile jedna protiv druge, onda sigurno možemo uraditi i ono što preostaje da se uradi. Međutim, dame i gospodo, moram biti direktan. I međunarodna zajednica i progresivne snage u BiH prave fundamentalnu grešku ako pretpotstavljaju da će se stvari nekako riješiti jer vrijeme radi za nas.
