Šefovi diplomatija Evropske unije održat će danas u Bruxellesu strategijsku raspravu o snažnijem političkom angažiranju EU-a s partnerima na Zapadnom Balkanu, “zahuktavanju zajedničkih potencijala, partnerskom djelovanju u sučeljavanju sa svjetskim izazovima”.
Prema pisanju hrvatskih medija, EU traži od Bosne i Hercegovine da se ove godine pozabavi ključnim reformama, prije svega izmjenom Izbornog zakona. Tako, među ostalim, piše u dokumentu Evropske službe za vanjsko djelovanje, koja upravlja diplomatskim odnosima s državama izvan Unije i provodi vanjsku i sigurnosnu politiku, sastavljenom prije sastanka ministara vanjskih poslova u Bruxellesu.
Tim povodom za Radiosarajevo.ba govori član Predsjedništva BiH Željko Komšić koji, kaže, raspolaže sa bitno drugačijim informacijama od onih koje plasiraju mediji u susjednoj Hrvatskoj.
Radiosarajevo.ba: Gospodine Komšić, kako komentirate tvrdnje medija u Hrvatskoj da je EU prihvatila hrvatski “non-paper”? Šta će to značiti u konkretnom smislu?
Komšić: Koliko ja znam, a trebalo bi da znam na osnovu informacija kojima raspolažem, to jednostavno nije tačno! Čak naprotiv, ministar Radman u privatnim razgovorima priznaje, kako on kaže, da je hrvatska diplomatska ofanziva doživjela debakl. Mediji pod kontrolom HDZ-a i dio medija u Hrvatskoj pokušavaju održavati privid da nije tako i, razumljivo s aspekta zaštite dostojanstva hrvatske politike i diplomacije, sanirati štetu koja je nastala zbog promašene državne politike RH prema BiH.
Radiosarajevo.ba: Šta su Vaša očekivanja od današnjeg zasjedanja ministara vanjskih poslova EU?
Komšić: Prema informacijama s kojima raspolažem, sada se neće donositi neki bitni zaključci u vezi BiH. Kako će pojedini mediji, posebno oni iz Hrvatske o tome izvijestiti, to je drugo. Mnogo se manipulira sa informacijama u vezi cijele te stvari. Moramo budno motriti to. I politika, i mediji, ali i intelektualci. Ovo više nije samo politička, ideološka, nego je čak i egzistencijalna, borba za BiH. Svi se trebamo angažirati na poljima gdje možemo da djelujemo.
Radiosarajevo.ba: Njemački stav je vrlo jasan, a to je da se neće dozvoliti daljnja etno teritorijalni princip, kako gledati na ovaj stav u svjetlu i inicijativa iz Hrvatske?
Komšić: Na to treba gledati kao na logičnu i dobra poruka. Za nas u BiH ohrabrujuća. Etno-teritorijalni princip nije praksa ni tekovina EU. Govorim to već godinama, sad se pokazuje da smo bili upravu mi koji smo to tvrdili. Nemoguće je približavati se EU a pokušavati uvesti etničke izborne jedinice. To je u civiliziranom svijetu potpuno nedopustivo.
Etno teritorijalni koncept ne može biti osnov za uređenje države ili izbornog zakonodavstva. Moramo pristupiti provođenju presuda Evropskog suda za ljudska prava, koje baš neutraliziraju etno teritorijalni princip. Njihova implementacija vodi uvođenju standarda po kojima danas živi i funkcionira cijela EU, svaka pojedinačna zemlja EU pa čak i sama Hrvatska.
Radiosarajevo.ba: Kako vidite najnovije prijetnje u kontekstu budućnosti BiH?
Komšić: Treba ih uzeti s krajnjim oprezom vođeni spoznajom da one nisu izmišljene nego da stvarno postoje.
Odluke donositi hladno, ne ulaziti u bilo kakve “trule kompromise” u ime lažne političke korektnosti, bez obzira ko to od nas traži ili očekuje a na štetu principa i sistema vrijednosti koji vladaju u demokratskim društvima.
Imati strpljenja za svačije političko mišljenje u BiH vodeći se principom da je to osnov demokracije. Ali nikada ne dozvoliti da se interesi naroda identificiraju sa, u osnovi, kriminalnim interesima političkih vođa i elita, što se kod nas decenijama dešava.
Imati na umu da se još uvijek se nije odustalo od velikodržavnih ciljeva i politika koje su bile dominantne devedesetih godina, samo su sada “drugačije upakovane”. Istine radi ima onih koji te ciljeve ne žele ili ne znaju drugačije ni upakovati, npr. Dodik i Čović, ali oni su nejaki bez vanjske pomoći i zapravo su samo filijale nekih drugih politika i ostataka krvavih velikodržavnih projekata sa kraja prošlog stoljeća.
Radiosarajevo.ba: U kojoj fazi je proces objedinjavanja stranaka koji ste inicirali zajedno sa Platformom za progres? Čini se da je na pomolu novi probosanski front?
Komšić: Razgovori su u toku. Ne želim da ih opterećujem iznošenjem detalja. Ono što je sigurno jeste to da nam je potreban jedan blok koji bi bio pozicioniran između SDA i “Trojke”, odnosno politika koje idu iz krajnosti u krajnost. Naravno, taj blok po mom mišljenju mora čvrsto stajati na principima građanske demokracije i vrijednosti, zaštiti osnovnih ljudskih prava i svega onoga što proizlazi iz toga. Vjerujem da se svi oko toga slažemo.
