Srbijanska politika, barem kada je u pitanju antifašizam, ogolila se do kraja na svečanosti održanoj 9. maja povodom Dana pobjede.
U jednom trenutku pozornicom u Narodnom pozorištu u Beogradu pojavile su se fotografije presuđenog ratnog zločinca i saradnika fašističkog i nacističkog okupatora, četničkog komandanta Draže Mihailovića i Josipa Broza Tita, vođe jugoslovenskih partizana.
Istovremeno, u pozadini se mogle čuti koračnice Ljotićevog Zbora, fašističke, rasističke, kolaboracionističke organizacije, koja je participirala u kvislinškom režimu. Sve to dešavalo u prisustvu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Ništa se nije desilo slučajno. Naprotiv.
Podsjetimo, Mihailović je odlukom Višeg suda u Beogradu rehabilitovan (?!) 2016. godine, pa se ovogodišnje obilježavanje Dana pobjede može shvatiti kao njen završni čin.
– Ovo je samo nastavak revizije historije, kako one iz Drugog svjetskog rata, tako i iz devedesetih godina prošlog vijeka. Vučićev režim želi po uzoru na španskog fašističkog diktatora Francisca Franca da “pomiri” Srbe falsifikujući činjenice. Svakog normalnog čovjeka u Srbiji hvata mučnina od toga. To je strašno – kaže za Faktor Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam u Novom Sadu.
On smatra da to nije ništa iznenađujuće.
– Sjetimo se samo gdje su vodeći ljudi Srbije bili u krvavim devedesetim godinama, bili su radikali sarađajući sa režimom Slobodana Miloševića. I to je dovoljno da se razumije sadašnji društveno-politički ambijent u Srbiji u kojem jača radikalna desnica, neonacističke organizacije…
A kakva je reakcija vlasti? Očekivano mlaka, nedovoljna, zbog čega se generacije mladih, koja se osjećaju izgubljenim, usmjeravaju u ekstremnu desnicu, nasilne navijačke grupe… Žao mi je što se urušava antifašistički duh Srbije i baca ljaga na normalne i čestite ljude u njoj – ističe Popov.
Osvrnuo se i na austrijskog književnika, nobelovca Petera Handkea, negatora genocida u Srebrenici. Vučić je prije nekoliko dana odlikovao Handkea.
– To što je neko dobar pisac ne mora značiti da je moralan čovjek. Historija je puna slučajeva da su istaknuti umjetnici bili u službi mračnih ideologija – podvlači Popov.
Faktor
