Kurt Bassauner itekako ima šta da kaže kada je u pitanju Ustav BiH i put naše zemlje prema NATO-u.
Pojačati snage EUFOR-a u BiH te dodatno osnažiti Ured visokog predstavnika (OHR), to su najvažniji potezi koji se trebaju poduzeti u budućnosti, a sve do donošenja novog Ustava BiH, kazao je u razgovoru ugledni politički analitičar i viši saradnik Vijeća za politiku demokratizacije američki akademik Kurt Bassuener.
– Garanti Dejtona mogu i moraju osigurati mir i stvoriti povoljno okruženje za građane BiH da od svojih političara zahtijevaju dostojanstvo, odgovornost i dobru vladu. BiH treba novi ustavni poredak koji će napraviti građani za građane. Jasno treba staviti do znanja da će se u BiH provoditi loša stara pravila, sve dok ne usvojite nova. Prevedeno, to znači da će EUFOR i OHR postojati dok se ne usvoji novi ustav – istakao je Bassuener za Avaz.
Govoreći o non-paperu, Bassuener navodi da je onaj Janeza Janše bio posebno destruktivan, ali da ga je slijedio onaj koji je sponzorirala Hrvatska, zajedno s Mađarskom, Bugarskom i Slovenijom – kao i Grčkom.
– Janšin non-paper bio je usmjeren na testiranje reakcije zapadnih sila, koje su zakonski obavezne podržavati suverenitet i teritorijalni integritet BiH, te na širenje područja rasprave o potencijalnom raspadanju države u vrijeme dok Milorad Dodik tome teži. S druge strane, cilj hrvatskog non-papera bio je Izborni zakon, a prema željama lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića – smatra Bassuener.
Dodaje da je od krucijalne važnosti bio odgovor zvaničnika sa Zapada.
– Najuvjerljiviji je stigao u izjavi zemalja članica G7, a bitno je jer se G7 ukršta s Upravnim odborom Vijeća za implementaciju mira (PIC). Izjava PIC-a je, također, bila snažna – bez Rusije, naravno. Ali nijedna od ovih izjava neće imati željeni efekt stavljanja ovih neispunjenih agendi na led. Jedino što bi imalo efekt je obnavljanje moći odvraćanja koja je temelj EU i NATO-ovog Aneksa 1A – dakle EUFOR – pojasnio je Bassuener.
Na pitanje šta misli o bezuvjetnom članstvu BiH u EU, Bassuener kaže da za to ne samo da nema šanse već bi to bilo loše za BiH.
– Ne možemo reći da su prioriteti, njih 14, koje je EU postavila pred BiH loši, upravo suprotno. Samo što sveobuhvatna politika traženja rezultata i držanja institucionalne teologije – koja je jasno predstavljena u provođenju promjena Izbornog zakona s ciljem zadovoljenja HDZ-a BiH – čini te ciljeve mnogo težim za dostizanje – kaže Bassuener.
Dodaje da je i članstvo u NATO-u za mnoge postalo kao talisman ili kao totem sigurnosti.
