Christian Schmidtu, kandidatu Njemačke, članice PIK-a, osim Rusije dale su podršku za njegov dolazak na čelo OHR-a. Međutim, zvanično se Rusija nije oglasila, osim ranije poznatog stava, da treba raditi na ukidanju Ureda visokog predstavnika u BiH. To je dovelo do pitanja, može li i hoće li prilikom potvrde kod Vijeća sigurnosti UN-a uložiti Veto? Vijeće sigurnosti, kako tvrde stručnjaci. nema pravo glasa o odluci.
– Savjet bezbjednosti samo primi k znanju tu odluku, a odluku donosi PIC Ona je donesena, a vjerujem da će ona još jednom biti potvrđena direktno na idućem sastanku PIC-a iduće sedmice. Ali odluka je donesena i ona je konačna, rekao je politički analitičar Bodo Weber.
Protivljenje Rusije u ovom slučaju se može opravdati time što Rusija ima svoje interese koji nisu vezani za BiH. Oni su, kako pojašnjava profesor međunarodnih odnosa, direktno vezani za Ukrajinu kao njen jedini strateški interes.
Zlatko Hadžidedić, profesor međunarodnih odnosa u Sarajevu kazao je:
– Ona je zainteresirana da strane zemlje shvate da ne mogu Ukrajinu uvući u NATO i da treba da se izvuku iz te procedure i za to vrši pritisak na djelu koji je tradicionalno pod utjecajem zapada… to su Srbija i BiH, rekao je on.
Članice PIK-a izgledno imaju drugi cilj, posebno Evropa i Amerika – da se imenovanje Schmidta. što prije završi. Hoće li u ovome ponovo biti praznog hoda?
– Valentin Inzko je podnio ostavku, a novi predstavnik bi trebao da bude od 1. augusta i tu nastaje opasan prazan prostor, tzv. interegnum. I on bi mogao izazvati jednu čudnu situaciju da faktički određeno vrijeme ostanemo bez visokog predstavnika i da Rusija svojim blokiranjem tu situaciju dodatno pogorša, dodao je Hadžidedić.
Schmidt bi onda, ukoliko ne bude dodatnog osporavanja, trebao 1. avgusta naslijediti Valentina Inzka, koji je na toj funkciji bio od 2009. godine, piše BHRT.
