Nakon održanog virtualnog sastanka s kolegama iz regije zapadnog Balkana i nekih zemalja Evropske unije koje su zainteresirane za Balkanski proces, njemački ministar vanjskih poslova, Heiko Maas, rekao je da se Balkanski proces vraća kući”.
Tokom razgovora s novinarima nakon sastanka nije se baš moglo mnogo toga novog saznati o Berlinskom procesu i onomu što se sprema početkom sljedećeg mjeseca kada bi se (kako je rekao Maas “nažalost opet u virtualnoj formi, usprkos popravljanju epidemiološke situacije”) trebao održati ovogodišnji samit u sklopu Berlinske inicijative, piše Deutsche Welle.
Maas je umjesto toga nabrojao već poznate uspjehe u procesu učvršćivanju veza zemalja regije zapadnog Balkana: Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije.
“To da danas s mnogo više optimizma možemo gledati na mjesece koji su pred nama, zahvaljujemo prisnoj suradnji i solidarnosti koja odlikuje odnose Evropske unije i zapadnog Balkana”, rekao je Maas.
I nije zaboravio spomenuti pakete pomoći zapadnom Balkanu ukupne vrijednosti od 12 milijardi eura. U to, kako je naglasio, nije uračunata pomoć u cjepivu protiv koronavirusa.
Na primjedbu o angažmanu drugih sila na zapadnom Balkanu, poput Kine, Maas je ustvrdio kako je kontraproduktivno uzrujavati se oko načina na koji Kina svoje ekonomske prednosti upotrebljava za politički pritisak. Za njega je odgovor u jačem angažmanu Evropske unije za što je, kako je rekao, Balkanski proces dobar primjer.
Maas isto tako nije propustio spomenuti postignuto u posljednjih sedam godina Berlinskog procesa, a to je prije svega formiranje prekogranične mreže suradnje mladih, ukidanje roaminga i “općenito poboljšanje infrastrukture”.
Kao sljedeći korak u savladavanju prepreka koje stoje na što prisnijoj suradnji zemalja ove regije Maas je naveo međusobno priznavanje obrazovnih diploma kao i “pojednostavljenje putovanja za građane”. što to konkretno znači, neka vrsta “Schengena” za zapadni Balkan, nije precizirano.
Konkretnije nakon samita u julu. Maas je dodao i kako je zajedničko tržište, za koje su temelji postavljeni na prošlogodišnjem samitu, važan preduvjet za približavanje zemalja regije zapadnog Balkana, Evropskoj uniji.
Inače o ovom procesu, iako je pristupne pregovore započelo ili se na to priprema većina zemalja iz ove skupine nije bilo mnogo riječi. Maas je jedino izrazio uvjerenost da će pristupni pregovori s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, započeti tokom predsjedanja Slovenije EU-om u drugoj polovini ove godine.
Jedna od zemalja iz ove regije Bosna i Hercegovina, ne samo da još nema pregovore s Evropskom unijom na vidiku nego je daleko udaljena od funkcionirajuće države. I tu na red dolazi druga velika njemačka ovogodišnja ofenziva na zapadnom Balkanu. Prije nekoliko dana njemački demokršćanski političar Christian Schmidt izabran je za nasljednika sadašnjeg visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu Valentina Inzka koji bi ovu funkciju trebao napustiti krajem jula.
Njemačkoj je, to se moglo vidjeti i po mnogobrojnim diplomatskim aktivnostima posljednjih mjeseci, izuzetno stalo do toga da od Bosne i Hercegovine učini funkcionirajuću državu kako bi ju mogla uključiti u procese u koje su već uključene i ostale zemlje zapadnog Balkana.
No kako uvjeriti i one koji su ne samo protiv Christiana Schmidta nego i protiv same funkcije? Na pitanje DW-a kako Njemačka i međunarodna zajednica namjerava neutralizirati negativne signale koji dolaze iz Moskve i Banja Luke kada je u pitanju uloga visokog predstavnika, Maas je odgovorio kako je rješenje izgledno.
“Nama su poznate rezerve koje gaji Rusija i mi smo o tomu razgovarali s Moskvom i dalje ćemo razgovarati. Mi polazimo od toga da postoje dobri izgledi da će sve stranke koje sudjeluju u ovom procesu pa tako i one s kojima smo u stalnom kontaktu i kod kojih se trudimo da pruže podršku Christianu Schmidtu, to i učiniti”, rekao je Maas i dodao kako “široka međunarodna podrška” Schmidtu pokazuje važnost institucije visokog predstavnika i više od četvrt stoljeća nakon Daytona.
“Njemačka će i dalje ulagati maksimalne napore kako bi Bosna i Hercegovina dobila pažnju međunarodne zajednice. I ja polazim od toga da će nam poći za rukom, između ostalog i kroz razgovore sa zemljama koje su još kritične, stvoriti temelje za to da rad Christiana Schmidta bude uspješan”, zaključio je njemački ministar Maas.
