Poslije sudskih postupaka Karadžiću i Mladiću, te nakon što je gotovo cijeli politički i vojni vrh RS presuđen na dugogodišnje kazne, akademik Suad Kurtćehajić smatra da u ovom momentu za BiH imamo tri pravca djelovanja.
Najlakši je u Strasbourgu pred Sudom za ljudska prava tražiti ukidanje naziva Srpska iz imena manjeg bh. entiteta jer se kosi sa čl. 2. stav 2. Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama zato što se nametanjem naziva po jednom narodu diskriminiraju drugi ravnopravni narodi. Dobijanje te presude bi bilo na fonu već dobijenih presuda u slučajevima Sejdić-Finci, Ilijas Pilav i Aida Zornić.
Drugi pravac je tražiti jačanje pozicije države BiH kroz odredbu o dodatnim nadležnostima i korištenjem njenih mogućnosti od strane Visokog predstavnika kao konačnog tumača civilnog dijela Dejtonskog sporazuma posebno u dijelu čl. 3. st. 5. koji predviđa da će pored taksativno navedenih nadležnosti u čl. 3. st. 1. Bosna i Hercegovina preuzeti i sva ona pitanja koja su potrebna da se očuva njen suverenitet, teritorijalni integritet, politička nezavisnost i međunarodno pravni subjektivitet.
I treći pravac djelovanja je ići na savjetodavno mišljenje Internacionalnog Suda pravde u Hagu preko Generalne skupštine Ujedinjenih nacija što može da pokrene bilo koja zemlja članica UN sa jasno formulisanim pitanjem “da li je postojanje RS protivno međunarodnom pravu nakon presude od 26. 02. 2007. godine da su institucije ( vojska i policija) RS izvršile genocid u i oko Srebrenice čime je RS učinjena direktno odgovornom”, naveo je.
Sva tri navedena pravca djelovanja mogu biti istovremeno pokrenuta, zaključio je akademik Kurtćehajić.
