Haris Silajdžić se oglasio nakon što ga je Zoran Milanović spomenuo.
Prva radna posjeta predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića Bosni i Hercegovini, kao što je poznato, izazvala je brojne reakcije.
Osim činjenice da je u zemlju stigao 11. jula, a da nije prisustvovao obilježavaju 26. godišnjice genocida u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari, što je naknadno pokušao objasniti, vrlo jasno je kazao da u posjetu zvaničnom Sarajevu neće doći, što je, po analitičarima, nedvosmislen izraz nepoštovanja prema susjednoj zemlji.
Odbacujući kritike koje su stigle iz pojedinih političkih krugova da svojim izjavama uzrokuje nestabilnost u BiH, Milanović se u Livnu pozvao i na bivšeg ministra vanjskih poslova i premijer Republike BiH, te člana Predsjedništva BiH dr. Harisa Silajdžića.
“Oni su uzrok političke nestabilnosti, nervoze i nesreće u BiH. Rade ono na što je upozorio Haris Silajdžić prije 15 godina, što sada rade i neki odgovorniji predstavnici bošnjačkog političkog naroda, a svodi se na rečenicu: ‘Nastavite li tako’, citiram Silajdžića, ‘ogadit ćete Hrvatima zemlju koja je njihova domovina’. To nisu moje riječi, to je rekao Haris Silajdžić”, kazao je tom prilikom Zoran Milanović.
Tragom ovog iznenadnog uvlačenja u cijelu priču, oglasio se i Silajdžić.
Silajdžić na početku kaže da ne poznaje osobno aktuelnog predsjednika RH.
“U pogledu insistiranja na toj mojoj izjavi, ja i danas mislim da je potrebno izgrađivati odnose. Nešto što je legitimno ne mora biti politički mudro. Ono što je problem, ta priča je već 15 godina glavno oružje protiv BiH! Zbog toga se to pokazalo negativnim. Mi sada u BiH imamo koaliciju srpskih i hrvatskih stranaka, i to je rezultat”, kaže na početku Silajdžić.
Kao i brojni građani, pita se koji je razlog agresivnog pristupa zvaničnog Zagreba u pogledu odnosa prema Bosni i Hercegovini, uključujući i jedno sasvim unutrašnje – pitanje Izbornog zakona države BiH.
“Tome se i ja čudim. Da toliko insistiraju na tome. Ovo etničko predstavljanje rezultat je agresije i genocida. Sada imamo presude međunarodnih sudova o tome.
Nastavljanje takvog predstavljanja bilo bi nagrada za agresiju i genocid, koji globalno, ponekad i direktno prenošen. Zbog toga to treba mijenjati. Mi, a mislim na građane BiH, uključujući i sebe, ne želimo ništa drugo do ono što druge evropske države imaju, a to je: ravnopravne građane u BiH i građansku državu, kao što drugi imaju. Zašto to ne bismo imali mi, ako mogu imati drugi. Na kraju, to su građani BiH zaslužili”, istakao je Silajdžić.
Nadalje, on smatra da je građanska država, dakle, građanski, evropski model, kakav imaju druge europske zemlje – rješenje za Bosnu i Hercegovinu.
“Ovaj narativ oko Izbornog zakona u BiH ne treba koristiti za utvrđivanja načela kojima se nagrađuju agresija, genocid i sve ostalo što se dešavalo, nego upravo obrnuto. Ne treba kroz taj zakon unaprijed postavljati okvire svih potrebnih ustavnih promjena što se, čini se, dešava. Meni se čini da se ovo koristi da kažu: ‘Dobro, prihvatili smo drugo, samo je ovo je problem’. Izborni zakon jeste važan, ali kroz Izborni zakon se ne smije prihvatiti okvir kojim se nagrđuju agresija i genocid. Dakle, građanska država. Ja mislim da većina građana to želi, ali nema glas da kaže to!”, jasan je sagovornik portala Radiosarajevo.ba.
Dugoročni interesi dvije zemlje
Na pitanje da li se kroz priču o Izbornom zakonu i pritiske želi doći, praktično, na poziciju ratnih, entoteritorijalnih ciljeva, Silajdžić je jasan:
“Naravno da je to jasno. Ja se čudim, kao i Vi. Insistiranje na tome i pored jasnih stavova EU oko toga. Stavovi su jasni. BiH treba da bude uređena onako kao su uređene i ostale europske zemlje. Mi ne smijemo biti kažnjeni dva puta. Daytonom je nagrađen čitav projekt. Zbog toga na ta mala vrata kroz Izborni zakon ne treba prihvatiti okvire koji su postavljeni nasiljem i genocidom. I danas znamo da je to tako. Ne kažemo to ja, nego to kažu međunarodni subjekti”.
Na koncu, zaključuje da bi takvo na evropskim vrijednostima utemeljeno rješenje dugoročno bilo u interesu i Republike Hrvatske i dobrih međusobnih odnosa naše dvije zemlje.
