Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava Sonja Biserko o trenutno poziciji Srbije u međunarodnom kontekstu.
“Očigledno je da Aleksandar Vučić sada pokušava da pričom o otvorenom Balkanu i saradnji sa državama regiona popravi situaciju i skloni se od priče o povezanosti države i kriminala pred međunarodnom zajednicom.
Poručila je to u razgovoru za Danas predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava Sonja Biserko, komentarišući reakciju predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na uvođenje zabrane negiranja genocida i ostalih ratnih zločina u BiH.
Javna reakcija Vučića, koji inače ne priznaje srebrenički genocid, bila je samo u nekoliko navrata i to bitno drugačija, odnosno umjerenija od ostalih državnih zvaničnika. Naime, on je 24. jula na televiziji Pink rekao da “nametnute odluke nikada nikome nisu donijele dobro, donijele su samo podjele”.
Tom prilikom je istakao i da je važno da se prvo ukaže pijetet prema srebreničkim žrtvama i da se sa Bošnjacima grade prijateljski i bratski odnosi.
– Neki pripadnici naših naroda pravili su stvari kojima ne možemo da se ponosimo – dodao je.
Tri dana kasnije, Vučić je najavio da će uskoro izaći sa prijedlogom kako da Srbija vodi dijalog sa Bošnjacima.
– Vučić nije reagovao na kaznene mjere za negiranje genocida na način na koji su reagovali njegovi eksponenti, poput Aleksandra Vulina. Kao što je i inače slučaj, Vučić je izabrao da isturi druge da reaguju oštro – ocjenjuje Biserko.
Prema njenim riječima, Srbija polako gubi pozicije koje je dosta dugo imala kada je riječ o zapadnoj međunarodnoj zajednici, jer Vučić više nije u prilici da diktira bilo kakve uslove bilo kome pa ni tome kako će izgledati dijalog sa Bošnjacima.
– Preduslov za takvo nešto bi bilo priznanje genocida. Tu najavu Vučića da će izaći sa platformom za dijalog sa Bošnjacima trebalo bi posmatrati u skladu sa činjenicom da on više nije u prilici da diktira uslove – smatra Biserko.
Napominje kako je važno da taj dijalog krene. Ali isto je tako važno, dodaje, objasniti zašto su muslimani bili targetirani na način na koji jesu.
– Zašto je genocid izveden? Retorika protiv muslimana još uvek opstaje, u raznim krugovima, akademskim, prije svega. Oni još uvijek žive na tezi o muslimanima kao remetilačkom faktoru. Srbija je cijelih 26 godina smatrala da može da prođe sa tim, da je to samo jedna mantra, genocid u Srebrenici, ali to se sada uozbiljilo, jer novi visoki predstavnik u BiH najavljuje jedan ozbiljniji pristup.
Očigledno je da je zapadna zajednica konsolidovala svoj stav u vezi sa genocidom u Srebrenici. Valentin Inzko dugo nije imao njihovu podršku za ovakvo nešto što je učinio pred kraj mandata – ističe Biserko.
Dodaje da američka administracija, zajedno sa EU, najavljuje drugačiju politiku, mnogo angažovaniju i sa idejom da se završi nezavršeni posao na Balkanu.