Bosna i Hercegovina se ponovo, najprije izmjenama Krivičnog zakona, a zatim i dolaskom novog visokog predstavnika Christiana Schmidta te pratećim reakcijama u RS, nametnula kao neophodna tema u okviru regionalnih odnosa i stabilnosti.
Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije “IFIMES” Zijad Bećirović u analizi za N1, osvrćući se na stav Rusije i Kine i osporavanje legitimiteta Shmidta kao visokog predstavnika u BiH, kaže kako ove dvije zemlje smatraju da su prekršene međunarodne procedure prilikom imenovanja novog visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH.
Ove dvije države, smatra Bećirović, žele se predstaviti kao navodni zaštitnici i poštovaoci zakona i međunarodnog poretka. No, očigledno je da su protiv SAD i Njemačke, te njihovih interesa.
“Ti interesi se prelamaju preko BiH, nažalost, sve više i snažnije. Koliko je stav Rusije i Kine principijelan u pogledu poštivanja međunarodnog poretka govori njihov stav o naslijeđu ICTY/MICT i ICJ gdje ne priznaju i osporavaju presude dva svjetska suda, da je u Srebrenici počinjen genocid.
A da ne govorimo o nelegalnoj aneksiji Krima od strane Rusije kojeg sav civiliziran svijet smatra nelegalnim i nelegitimnim i odnosa kineskih vlasti prema etničkim Ujgurima u provinciji Sindžjang i stanovnicima Tibeta ili slučaj Hong-Konga.
Toliko o principijelnosti i poštivanju međunarodnog prava”, pojašnjava dirketor Instituta “IFIMES” te na pitanje kako procjenjuje daljnju poziciju entiteta RS, imajući u vidu političko zadovoljavanjem stava Rusije i Kine, ističe kako je stanovništvo u RS u teškom položaju i stanju jer Milorad Dodik i dio opozicije u prvoj varijanti nude sukob i konflikt.
“Ova situacija da Dodikom me podsjeća na plan Z-4 o velikoj autonomiji u Hrvatskoj, koji su Srbi odbili od međunarodne zajednice i gdje su tražili sve više i više u Hrvatskoj i onda je tzv. Republika Srpska Krajina i njeno stanovništvo nestali preko noći.
Dodik i dio opozicije su izgubili kompas smatrajući da mogu podijeliti BiH i pripojiti se Srbiji, a istovremeno misle da mogu koketirati i sa „Zapadom”. Mišljenja su, da je u interesu Srba da Dodik što prije nestane sa političke scene”, dodaje Bećirović.
Na tragu njegovog mišljenja, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava Srbije Sonja Biserko podsjeća na nedavne izmjene Krivičnog zakona BiH, tzv. Inzkov zakon je za koji Biserko vjeruje da je prvenstvene usmjeren na eliminaciju radikalnih političara i onih koji ugrožavaju mir u Bosni i Hercegovini.
“To je sigurno važan instrument za novog visokog predstavnika. Očekujem značajne promjene u BiH i odlazak aktuelnih elita sa političke scene.
Dodikova radikalizacija je dio strategije Beograda koja u ovoj fazi osluškuje dokle može ići u dezintegraciji BiH. Međutim, takav scenario nije moguć i novi visoki predstavnik je jasno dao do znanja u kom pravcu će djelovati”, objašnjava Sonja Biserko osvrnuvši se na stavove Kine i Rusije, za koje smatra da su tek pokušaj dviju sila da ospore novom visokom predstavniku legitimitet, što je u funkciji održavanja neizvijesnosti na Zapadnom Balkanu.
A takvo djelovanje je, prema njezinom uvjerenju, dio ruske i kineske šire strategije u nadmetanju sa Zapadom.
“Nažalost, na djelu su samo geostrateški motivi, a oni se u suštini prelamaju gotovo uvijek preko leđa manjih i ovisnih zemalja”, dodaje predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava Srbije. Ona smatra da iz fokusa analize ne treba izostaviti poziciju Srbije jer je ova zemlja – susjed Bosni i Hercegovini, a u svojim je strategijama neprincipijelna i neiskrena. Biserko tvrdi da Srbija aktivno radi na dezintegraciji Bosne i Hercegovine.
Osim toga, ona zapaža kako se rukovodstvo Srbije nikad nije distanciralo od Dodikovih izjava.
“A Milorad Dodik je rado viđen gost predsjednika Vučića u svim značajnijim političkim događajima u Srbiji. Srbija sistematski integriše RS u ekonomski i kulturni prostor Srbije, a Srpska pravoslavna crkva (SPC), kao jedina legitimna prekogranična institucija, ima vodeću ulogu.
Pri tome, najbliži saradnici predsjednika Vučiča također svakodnevno osporavaju BiH od čega se nikada nije distancirao. Niko u tome nije solista, uloge su podeljene i može se reći da je stav prema BiH jedinstven, odnosno da se na nju gleda kao na ratni plijen od kojeg će se teško odustati. I ne radi se samo o aktuelnoj vlasti, već i o dominantim akademskim elitama i Srpskoj pravoslavnoj crkvi”, smatra Biserko u svom odgovoru na stanje u regionu.
