Izetbegović: “Ne vjerujem da će Schmidt nametnuti Izborni zakon, lideri Srba misle da imaju pravo na dominaciju

Predsjednik Stranke Demokratske Akcije (SDA) te član rukovodstva državnog Doma naroda Bakir Izetbegović je govorio o aktuelnim političkim pitanjima.

Gospodine Izetbegoviću, jedno od najaktuelnijih političkih pitanja u našoj zemlji su posljednje izjave visokog predstavnika Christiana Schmidta, prvo o tome ko je većinski glasao za Željka Komšića, a potom i o nedovoljnoj zastupljenosti Hrvata. Kako ste doživjeli takve poruke? Da li su planski plasirane u cilju pripreme terena za rješenje Izbornog zakona?

“Ne vjerujem da su planski plasirane, prije bih rekao da su izrečene olako, jer su neutemeljene, lako se demantuju i time mogu nanijeti štetu autoritetu novoimenovanog visokog predstavnika.

A to je posljednje što mu treba u ovom osjetljivom momentu. Visoki predstavnik je zadužen za provedbu i tumačenje civilnog aspekta Dejtonskog mirovnog sporazuma i ne bi sebi smio dopustiti pogrešno tumačenje odredbi Aneksa 4. koje ne poznaju bošnjačkog, srpskog ili hrvatskog člana Predsjedništva BiH, već samo “jednog Bošnjaka, jednog Srbina i jednog Hrvata u Predsjedništvu BiH”.

Namjera je očigledno bila da na izbor članova Predsjedništva BiH imaju utjecaj svi građani, bez obzira na etničku pripradnost, jer članovi Predsjedništva imaju obavezu zastupati interese BiH i svih građana, a ne parcijalne interese konstitutivnih naroda.

Uostalom, imamo i presudu “Sejdić-Finci” Evropskog suda za ljudska prava, čijom bi se primjenom morale brisati etničke odrednice za članove Predsjedništva BiH.

Slična stvar je i s tvrdnjom o nedovoljnoj zastupljenosti Hrvata. Savjetnici visokog predstavnika su mu morali pripremiti precizne podatke prije nego se upustio u komentare ove vrste.

Jer brojke i procenti su sasvim jasni – Hrvati u Bosni i Hercegovini čine 15,5 posto stanovništva, a u Vijeću ministara i Domu naroda imaju paritet uz različite mehanizme veta kojim raspolažu.

Na rukovodećim pozicijama u državnim agencijama Hrvata ima 32 posto, odnosno duplo više od Ustavom propisane kvote. Slično je i s Federacijom BiH, u kojoj prema popisu ima 22,4 posto Hrvata, a hrvatski kadrovi čine 33 posto rukovodnog kadra.

Vjerujete li u opciju da visoki predstavnik nametne izmjene Izbornog zakona? Da li biste prihvatili bilo kakvo nametnuto rješenje pa čak i ono koje bi išlo u prilog stavovima koje zastupa SDA?

Ne vjerujem u takvu opciju. Visoki predstavnik će, uvjeren sam, bonske ovlasti čuvati samo za slučaj flagrantnog ugrožavanja mira, stabilnosti i funkcionisanja BiH.

Šta ukoliko visoki predstavnik ipak nametne izmjene Izbornog zakona? Posebno ukoliko te izmjene budu išle u prilog tezi o ograničavanju broja mandata u Predsjedništvu?

Zaista ne vjerujem da će do ovakve odluke doći, pa neću komentarisati hipotetičku mogućnost “šta ako ipak”. Posljednja Inzkova odluka je bila neophodna, zabranila je slavljenje zločinaca pa je izazvala tešku krizu u zemlji.

Eventualna odluka Schmidta o ograničavanju mandata, ili forsiranju “legitimnih predstavnika” nije neophodna, dapače, bilo bi to pristrasno miješanje u korist HDZ BiH, takva odluka bi bila i u koliziji s presudama Evropskog suda za ljudska prava, i samim tim ne bi ništa dobro donijela.

Nedavno ste u Višegradu kazali da je jedan od najvećih problema velikosrpski nacionalizam koji, kako ste istakli, traje 170 godina te da samo mijenja oblik i intenzitet. Šta je vaše rješenje, kako se suprotstaviti takvim politikama?

U vremenima kriza, ratova i bezvlašća velikosrpski nacionalizam ubija, ruši i protjeruje sve što nije srpsko. U vremenima mira on pokušava da dominira, da provodi aparthejd i da vlada nad drugima.

To stanje živimo sada – politički lideri Srba smatraju da imaju pravo na dominaciju.

Oni vjeruju da u državnim institucijama RS imaju pravo zaposliti samo Srbe, da imaju pravo uvesti pravoslavne slave tim institucijama i školama, da imaju pravo bošnjačkoj djeci zabraniti ustavom zagarantovano pravo na bosanski jezik, da imaju pravo u Beogradu štampati knjige za djecu u RS iz kojih će i mali Bošnjaci i Hrvati učiti “srpske istine”, da imaju pravo slaviti ratne zločince, davati im utočište u Srbiji, negirati genocid, suprotstavljati se odlukama Haškog tribunala i Ustavnog suda BiH itd.

Jedini odgovor na to je uporna gradnja snažne države, koja garantuje vladavinu zakona i jednakost ljudi, države koja je uvezana u moderne asocijacije poput Evropske unije i NATO saveza.

Upravo jačanje takve države i njena uvezanost s evropskim i svjetskim sudovima i institucijama dovelisu do skidanja ploče s imenom Radovana Karadžića na Palama, do rušenja crkve u Konjević Polju i do Zakona o zabrani negiranja genocida. Trenutačno prolazimo fazu snažnog otpora, ali proći će to, i nastavit ćemo borbu za jednakost ljudi, kazao je Izetbegović za Klix.ba.

Često izlazite u javnost hvaleći Vladu FBiH, odnosno rezultate premijera Fadila Novalića. Premijer tvrdi da imamo rast privrede, ali s druge strane imamo i žestoke kritike opozicije, prije svega iz SDP-a. Šta smatrate zaslugom Novalića i vlade koju vodi i zar kritike opozicije nemaju uporište?

Za neke je irelevantno šta govori predsjednik SDA, ili predsjednik SDP-a. Imaju pravo na to. Ali za svakog moraju biti relevantni zvanični podaci o promjenama bitnih ekonomskih parametara.

Novalić tvrdi da su ekonomski pokazatelji vlade koju on vodi već šest godina bitno bolji od pokazatelja prethodne vlade, recimo da su riješeni dugovi i deficit Federacije, da odavno imamo suficit, da su stabilizirani svi fondovi, da je bitno porastao BDP, da je otvoreno više od 60.000 novih radnih mjesta u Federaciji itd.

Novalić također tvrdi i da su pokazatelji njegove vlade u borbi s ekonomskim posljedicama korone bolji od pokazatelja vlade RS, ali i od Hrvatske, Slovenije, Crne Gore, dakle svih zemalja okruženja, osim Srbije, da je 2021. za Federaciju uspješnija od 2019. godine, koja je ekonomski najbolja poslijeratna godina.

Zanimljiv je i podatak da se minimalno dvije trećine PDV-a za cijelu BiH prikupi u dijelovima Federacije BiH pretežno naseljenim Bošnjacima, što također ima poveznicu s djelovanjem Novalića i strukture SDA.

Dakle, privreda u tom dijelu BiH drži stabilnost bukvalno svih budžeta u državi, i entitetskih i kantonalnih. Sve navedeno je lako provjeriti, i ako je Novalić u pravu, to treba priznati i cijeniti.