Dervo Sejdić bez zadrške poručio: “Upozoravam visokog predstavnika Christiana Schmidta, u BiH je oko 350.000 “Ostalih””

Dervo Sejdić, predsjednik Romskog informativnog centra “Kali Sara”, kazao je kako “samo upozorava visokog predstavnika da on predstavlja EU i da se prema njihovim uputama treba ponašati prema BiH”.

Naveo je kako on zastupa građansku politiku u BiH jer prema podacima koje oni posjeduju, u našoj zemlji ima između 350.000 i 400.000 građana koji se izjašnjavaju kao Ostali.

“Da ne čini greške koje su činili njegovi prethodnici, kao Stefan Fule i Valentin Inzko koji nije bio posvećen u tom pravcu. Treba implementirati presude Suda u Strazburu”, rekao je Sejdić.

“HNS ne vidi od drveta šumu”

Istakao je kako je očekivao veće veće reakcije nakon pisma. Odgovor još nije dobio.

“Hrvatski narodni sabor ili onaj ko je pisao komentar na moje pismo ‘ od drveta ne vidi šumu’. ako su pročitali pismo, mogli su vidjeti da ja nisam neko ko zagovara ni bošnjačku ni hrvatski ni srpsku već građansku politiku u BiH. Romi su diskriminirani od političara pripadnika konstitutivnih naroda, nažalost“, rekao je Sjedić.

Zloupotrebe pozicija Ostalih

Naveo je kako “konstitutivni narodi zloupotrebljavaju pozicije rezervisane za pripadnike nacionalnih manjina”. Imali su slučaj u Općini Centar “kada je musliman obnašao poziciju na funkciji Ostalih”.

“Musliman nije definisan kao nacionalna manjina, a zauzimao je tu poziciju. To nije jedinstven slučaj. Kada govorim oo kategoriji građana koj ine pripadaju konstitutivnim narodima, popisom stanovništva iz 2013. registrovano je jedna trećina tih građana. Sam popis je urađen nakaradno i iz političkih razloga, a ne socijalno-ekonomskim procjenama. U mom kontaktu s tim ljudima koji nisu pripadnici konstitutivnih naroda, podaci govore da je između 350.000 i 400.000 građana. Upravo sam u svom pismu visokom predstavniku da u svojim komentarima izostavlja tu kategoriju građana, a mi sigurno jesmo vrlo bitan subjekat u izbornim procesima u BiH”, rekao je Sejdić u Danu uživo na N1.

Govoreći o mogućnosti da novi visoki predstavnik nametne izborni zakon, kazao je kako “ne zna da li je to pametno”. Iako je prošlo 11 godina od presude, kazao je da se nije umorio od čekanja. To, ističe, uradio zbog građana BiH, ne zbog sebe lično.

“U prvom redu parlamentarne stranke su obavezne da se dogovore. Do izbora 2022. godine ima dovoljno vremena da se dogovore, ako ima političke volje. Spreman sam svojim prijedlozima da izbalansiram neke stvari u BiH. Mislim da ćemo tim balansiranje građanskog i kolektivnog moći razgovarati o jednom novom uređenju”, zaključio je.