Bivši učesnik pregovora u Daytonu, prof. dr. Kasim Trnka o izbornoj reformi: “Etnička podjela zemlje se nastavlja, ovo ne drži vodu”

Bivši učesnik pregovora u Daytonu, prof. dr. Kasim Trnka otvoreno progovorio o posljednjim dešavanjima.

“To je ono što je kasnije HDZ razradio u prijedlogu Izbornog zakona da se na neko način Hrvatima daju tzv. preferencjalni glasovi, da njihov glas objektivno vrijedi više nego glas s druge strane. Jer on predviđa izbornu jedinicu sa većinskim hrvatskim glasovima, te da će prvi u toj jedinici biti hrvatski član Predsjedništva. A prije toga, ako uzmemo da je jedno biračko tijelo čitava Federacija BiH, sigurno bi prije njega bilo pet drugih kandidata”, govori za Radiosarajevo.ba prof. Trnka, te dodaje:

“Tih pet kandidata drugih ne bi bili zabrani, iako bi po pravilima demokratskog izbora trebao da ide prvi, pa drugi po broju glasova… Dakle, multiplicira se glas Hrvata u odnosu na glas Bošnjaka. A jedan od temeljnih principa Izbornog zakona, odnosno izbornog sistema u demokratskom svijetu jeste jednaka vrijednost svih glasova. Svaki glas je jednako vrijedan. E sad ovdje se pokaže da nije”.

Trnka se pita hoće li se odstupiti od tog principa izbornog zakonodavstva?

“U tom slučaju može se postaviti pitanje ustavnosti takvog pravila, zakona. Pitanje je koliko bi to držalo vodu. Čak i ako bi se političari dogovorili”, ističe Trnka.

Na pitanje je li ovo pristanak na HDZ model na mala vrata, odnosno da li je ovo jasan znak da se ulazi u definitivnu etničke podjelu zemlje, Trnka dodaje kako se “ne ulazi već nastavlja se etnička podjela zemlje”.

“Nažalost, to je tako. Iako svi dokumenti međunarodni, presude Evropskog suda, počevši od ‘Sejdić Finci’ i ‘Zornić’ pa od Pudarića, kao 14. tačaka Mišljenja Evropske komisije, također, idu u pravcu da građani moraju biti jednaki na cijeloj teritoriji, ovdje se pravi ustupak onima koji žele privilegiranu poziciju”, tvrdi Trnka.

Suštinski je, po njemu, problem u sljedećem?

“Ako idete na princip jednakog važenja glasa, onda narod koji je statistički gledano manje zastupljen, dolazi u problem. Hoće li se praviti izuzetci, u kojoj mjeri će se kombinirati nacionalni sa građanskim principom, to još treba da vidimo”, dodao je.

Nadalje, on napominje kako ga je iskustvo diplomatskih pregovora naučilo da diplomate hoće da se pokažu da su uspjeli naći rješenje – bez obzirala li je dobro rješenje.

“Očigledan primjer je sam Daytonski sporazum, gdje su vršeni svakakvi pritisci da se prihvate ta rješenja, iako je svima bilo jasno da ona nisu u skladu sa savremenim demokratskim standardima. Onda Richard Holbrooke kaže kad bude mirno okruženje, kada ne bide rata, vi izaberite ljude koji će vam donijeti moderan, demokratski Ustav. I poslije rata ostali su isti rani drugovi na čelu kolone. Diplomatija hoće da pokaže da je uspjela. Dobro je za njih jer su riješili, a je li dobro za nas, to je drugo pitanje”, diplomatski zaključuje prof. Trnka.