Profesor Zlatko Hadžidedić, voditelj Centra za izučavanje nacionalizma, je sva aktualna pitanja o Bosni i Hercegovini sveo na jedno, a to je “Jedna ili tri nacije?”.
Kao uvodničar današnje sesije “Kruga 99” Hadžidedić je na online konferenciji za medije pojasnio da riječ “nacija”, u ostatku svijeta ne znači ono što znači u BiH.
U ostatku svijeta, pojasnio je, nacija je nužno vezana za pojam države. Nacija se sastoji od građana, a kod nas dolazi do zabune zbog toga.
Sveukupnost građana na jednoj teritoriji predstavlja naciju, ukoliko neko sebe ne smatra dijelom nacije, onda se smatra dijelom manjine. U principu svi građani se smatraju nacijom pod uvjetom da pripadaju istoj državi, da su toj državi lojalni i priznaju je kao suverenu.
U 19. vijeku, podsjetio je Hadžidedić, stanovnici u BiH su po pisanju Ilije Garašanina, tvorca velikosrpskog projekta “Načertanija” bili Bošnjaci. On je tada pisao da “u Bosni žive Bošnjaci – muhamedanske, latinske i pravoslavne vjere”, kao i to “da te Bošnjake treba nekako uvjeriti da su svi oni Srbi”.
Hadžidedić je naveo i to da su nacije u 19. vijeku bile stvarane za potrebe velikih sila, Velike Britanije i Francuske, koje su na taj način razarale druga carstva, kao što je Otomansko carstvo, a kasnije i Habzburšku monarhiju.
Ono što je dobijeno sa tim je da se pravoslavci zovu Srbima, katolici Hrvatima, a da se ime Bošnjaka rezerviše samo za muslimane. Identitet bosanskih ljudi je razbijen na tri pseuodonacionalna identiteta.
Hadžidetić je mišljenja da nisu nacionalizmi “rasturili Jugoslaviju, naravno da su to uradili i određeni lideri koji su igrali na kartu nacionalizma, ali je Jugoslaviju rasturila pojava kapitalizma”.
BiH se suočava s kapitalizmom 90-tih godina, tada, kako je rekao, suočavamo se i sa Lisabonskom konferencijom, tada Evropska zajednica postavlja normu, zadatak, “zadate su nam mape, da te tri nekadašnje vjerske grupe steknu vlastite teritorije i rat je vođen po tim mapama”.
“Mi smo u situaciji koja do kraja dovodi taj projekt. Za nas je sada pitanje biti ili ne biti: jedna ili tri nacije”, rekao je Hadžidedić.
Da bi smo se uklopili u norme kapitalističkog, evropskog sistema, on smatra da BiH mora biti jedna država svih Bosanaca, da to mora biti ispoštovano ukoliko će ta država da opstane.
“Unitarizam – jedna nacija jedna država!. Izlaz da ovu državu učinimo jednakom ostalim evropskim državama, je nacionalna država, a jedini način na koji se većina stanovništva može izjasniti o tome je referendum na kojem ćemo se svi izjasniti da li želimo biti jedna ili tri nacije”, zaključio je profesor Hadžidedić.
Predsjednik Asocijacije intelektualaca Krug 99 Adil Kulenović smatra da će tema doprinijeti odbacivanju hegemonijskih ideologija koje su uvijek fokusirane na ogoljene političke interese. I na ciljeve i tehnike ogoljene manipulacije masama radi vlastite personalne, etničke ili državne dominacije.
“Pitanje iz naslova ‘Jedna ili tri nacije?’ je koliko teorijsko toliko i više historijski presudno za nas u BiH, za mir i stabilnost, za demokratski preporod na konceptu građanskog političkog uređenja”, naglasio je Kulenović.
