Bosna i Hercegovina se istinski nalazi u možda najdubljoj institucionalnoj i političkoj krizi od Dejtona, smatra Božo Ljubić, predsjednik Glavnog vijeća HNS BiH. Ljubićevi stavovi na fonu su onih koje posljednjih mjeseci emitira Milorad Dodik.
“Dolaze do izražaja sve one proturječnosti koje nisu rješavane za ovih 25 godina. I trenutno, ako polazimo od one da kriza može biti i šansa, imamo i priliku da dođemo do rješenja”, rekao je Ljubić u Dnevniku D na FTV-u te dodao kako smatra da nismo daleko od rješenja, ali nismo ni mnogo dalje od katastrofe ukoliko ne iskoristimo ovu priliku koja nam se pruža, a ona se tiče ovih reformi, u prvom redu reforme izbornog zakonodavstva i prilike koju nam još jedanput pružaju predstavnici međunarodne zajednice.
Iluzorno je, smatra, očekivati da će nam bilo ko iz vana donijeti rješenje, pa i Palmer. On istovremeno ističe da je međunarodna zajednica počinila mnoge greške.
“Danas smo mi u prilici, zajedno s predstavnicima međunarodne zajednice, da ispravljamo te greške. Temeljem Dejtona međunarodna zajednica je dio unutarnjeg sistema BiH i preko Aneksa 1 a i b, u sigurnosno-vojnom smislu je u kranjoj liniji autoritet predan u ruke NATO-u, uz saglasnost BiH i susjednih država. I preko Aneksa 10 u civilnom dijelu sporazuma. Prema tome, ovi subjekti ne samo da imaju pravo, oni imaju i odgovornost da zajedno s domaćim faktorima traže rješenja koja će BiH učiniti samoodrživom i funkcionalnom u budućnosti i bez uplitanja međunarodne zajednice”, istakao je Ljubić.
Prema njegovim riječima, beskorisno je govoriti o Fileovom modelu, koji nikad nije doveden do kraja.
“Ja sam tada bio jedan od pregovarača u ime hrvatske strane. O tome govoriti sada potpuno je beskorisno. Osnov za početak pregovora je definirao Ustav BiH, koji kaže da BiH tvore tri konstitutivna naroda, a ne entiteti. S druge strane, Ustavni sud po mojoj apelaciji jasno je potvrdio da se pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem koje mora biti utemeljeno na demokratskom izboru one zajednice državljana koju predstavlja i čije interese zastupa. Prema tome, ako polazimo od te maksime, a to je aksiom same moguće BiH, onda moramo tražiti rješenja u tom gabaritu. Dakle legitimnog političkog predstavljanja u institucijama koje su Ustavom za to predviđene, Predsjedništvo i Dom naroda. Opet kažem, o modelima možemo razgovarati. HNS je dao nekoliko modela u opticaj, oni su na stolu i o njima trebamo razgovarati. Zamjerke se često kreću u zamjeni teza. Do sada niko osim HNS-a nije dao konkretan prijedlog. SDA je dala neka načela i po njima paradoksalno je da oni traže ukidanje Doma naroda, što ne traži nijedna odluka Ustavnog suda. Ustavotvorci Dejtona su jasno postavili šta su konstituenti BiH. To su konstitutivni narodi, jer da su postavili entiete kao konstituente onda bi danas entiteti imali pravo da traže otcjepljenje od BiH.
Što se tiče toga, rekao bih da je Alija Izetbegović bio puno mudriji od današnjih bošnjačkih političara. Pa je temeljem apelacije Alije Izetbegovića 2000. godine Ustavni sud donio odluku u kojoj je jasno presudio da je konstitutivnost naroda temeljno načelo Ustava BiH i tom načelu se moraju povinovati svi ustavi i svi zakoni BiH. Čudno je, paradoksalno da danas predstavnici političkih stranaka iz Sarajeva traže pretvaranje Doma naroda u Federaciji u nešto kao Vijeće naroda u RS-u, umjesto da traže obratno. Dakle, paradoksalno je ako nemamo u vidu da postoje zakulisne političke tendencije da se FBiH pretvori u bošnjački dominantnu repliku RS-a, što je kratkovidno i to je poigravanje s budućnošću BiH”, kaže on.
“Mi smo dovoljno povezani s matičnom državom Hrvatskom. Apsolutno nijedna politička stranka Hrvata nije relevantna, a ni bilo koji pojedinac ne zastupa bilo kakve iredentističke težnje. Prema tome, to su stvari koje apsolutno ne stoje. BiH je od Dejtona uspostavljena kao institucionalna federacija koja akomodira, prilagođava prava naroda kroz Izborni zakon. Izborni zakon je ključ stabilnosti BiH i oni koji pokušavaju opstruiranjem Izbornog zakona spriječiti da narodi u BiH budu legitimno predstavljeni se igraju s budućnosti BiH. To znači da BiH može biti funkcionalna, ali se apsolutno može i raspasti. Mislim da to ne bi trebao biti interes nijednog naroda u BiH.
Jedini interes Hrvata u BiH je da kroz izmjene Izbornog zakona dođemo do rješenja koje će i Hrvatima omogućiti da budu legitimno politički predstavljeni u samo tri institucije u BiH. Konstitutivni narodi zapravo čuvaju BiH, jer narodi u BiH, ovakva kakva jeste, ne bi se trebali moći otcijepiti. Ali entiteti bi mogli. I zato me čudi kratkovidnost određenih bošnjačkih političara koji pokušavaju dekonstituiranjem Hrvata u FBiH pretvoriti FBiH u bošnjački dominantnu repliku RS-a, a to vodi u konfederaciju dva entiteta, vodi zakonomjerno u podjelu i sukobe”, kazao je Ljubić.
