Miro Lazović bez dlake na jeziku: “Sad se vodi borba hoće li Bosna i Hercegovina biti građanska ili etnička država”

Prvi predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine od 1992. do 1996. godine Miro Lazović smatra da je svima jasno kako je nakon 25 godina dejtonske Bosna i Hercegovina došlo vrijeme za promjenu Ustava naše zemlje.

“To je činjenica koju nagoveštavaju i strani zvaničnici, prije svega američka administracija, da se mora ući u ograničene izmene Ustava Bosne i Hercegovine”, kazao je Lazović u Centru za kulturu u Mostaru gdje je govorio na tribine o izmjenama Ustava BiH, koja se održabava u organizaciji Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI), Hrvatskog narodnog vijeća (HNV), Srpskog građanskog vijeća (SGV), Foruma parlamentaraca BiH 1990 i Mostarskog.

“Formula na kojoj živi Bosna i Hercegovina ovih 25 godina suprotstavlja se referendumskom pitanju koje su građani izglasali, a to je da žele da žive u cjelovitoj državi Bosni i Hercegovini ravnopravnih naroda i svih njezini građana na cijelom prostoru BiH. Dakle ovih 25 godina imamo jednu formulu koja praktički dijeli bosanskohercegovačko društvo i državu”, kazao je Lazović – prenio je Klix.

Ističe da se ta formula pokazala neefikasnom i da misli kako će morati američka administracija sa već poduzetim nagovještajem , na ovim prostorima biti puno aktivnija i ući u evidentne promjene Dejtonskog mirovnog sporazuma, pogotovu Aneksa 4 koji je Ustav Bosne i Hercegovine na način da se izbrišu sve diskriminaciona odredbe u Ustavu BiH koje bi omogućile našoj zemlji da gradi svoj put ka euroatlantske integracijama i postane članica Evropske unije i NATO-a.

“Potpuno je jasno da ova formula dva entiteta tri naroda nije formula na kojoj može opstati ova Bosna i Hercegovina. Nije to ni forma na tri entiteta i tri narode, već se Bosne i Hercegovine mora graditi kao građanska država, na način da čovek pojedinac bude u centru svih političkih zbivanja, na način da sve njegove slobode i ljudska prava budu zaštićeni na celom prostoru Bosne i Hercegovine. Mislim da je ovo period u kojem se upravo bije bitka između budućnosti Bosne i Hercegovine kao građanske države sa pojedincom u centru Ustava ili će ostati država etničkih kolekviteta”, zaključio je Lazović.

Naglasio je kako očekuje da će tribine koje se održavaju u BiH animirati ogromni broj građana koji će dati podršku promjenama Ustava BiH, sa kojima se će krenuti bržim putem ka pravljenju građanske države BiH, na principima evropskih standarda.

“Jer se BiH mora organizovati kao džava punih ljudskih prava na principima evropskih standara“, zaključio je prvi predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine od 1992 do 1996 godine.