Ivo Komšić direktno i bez imalo uvijanja: “Međunarodna zajednica nama je propisala dva ustava i oni također imaju odgovornost za ovo stanje u kojem se nalazimo”

U Mostaru je održana tribina o izmjenama Ustava BiH, čiji je specijalni gost bio ambasador Diego Arria, predsjednik Vijeća sigurnosti UN u 1992. godini.

– Nikada nisam bio fan Dejtonskog sporazuma, jer principi u tom Sporazumu su takvi i kreirani da ne budu uspješni, rekao je Aria.

On je rekao da su mu dva ambasadora u to vrijeme rekli da ne mogu dozvoliti u BiH muslimansku državu u srcu Evrope.

Predsjednik Foruma parlamentaraca BiH 1990 Miro Lazović na javnoj tribini “Principi za izmjene Ustava Bosne i Hercegovine” održanoj u Mostaru, izjavio je kako je nakon 25 godina dejtonske Bosne i Hercegovine došlo vrijeme za promjenu Ustava BiH.

– To je činjenica koju nagovještavaju i strani dužnosnici, prije svega američka administracija, i mora se ući u ograničene izmjene Ustava BiH.

Formula prema kojoj BiH živi zadnjih 25 godina suprotstavlja se onom referendumskom pitanju koje su građani izglasali, a to je da žele živjeti u cjelovitoj državi BiH, državi ravnopravnih naroda i svih njenih građana na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine – kazao je Lazović.

Po njegovom mišljenju, BiH se mora graditi kao građanska država.

– Američka administracija, s već poduzetim nagovještajima da će na ovom prostoru biti puno aktivnija, mora ući u evidentne promjene Daytonskog mirovnog sporazuma, pogotovo Aneksa 4 na način da se izbrišu sve diskriminacijske odredbe u Ustavu koje bi omogućile BiH da gradi svoj put prema euroatlantskim integracijama i da postane jedna od članica Europske unije odnosno NATO-a.

Formula dva entiteta i tri naroda nije formula kojom BiH može opstati, nije to ni formula tri entiteta i tri naroda, nego se Bosna i Hercegovina mora graditi kao građanska država na način da čovjek, pojedinac bude u centru svih političkih zbivanja tako da sve njegove slobode i ljudska prava budu zaštićena na cijelom prostoru BiH – kazao je Lazović.

Naglasio je kako je ovo period u kojem se upravo vodi bitka hoće li BiH biti građanska država ili ostati država etničkih entiteta.

– Očekujem da i ove tribine koje mi pravimo animiraju ogroman broj građana koji će dati podršku promjenama Ustava BiH s kojima će se bržim putem krenuti u pravljenje građanske države Bosne i Hercegovine na principima europskih standarda i to je ono što mi i večeras pokušavamo plasirati – kazao je Lazović.

Ivo Komšić iz Hrvatskog narodnog vijeća BiH kazao je kako je odgovornost za promjenu Ustava BiH podjednako na svim političkim subjektima, nevladinim organizacijama i građanima, ali, isto tako, i na međunarodnoj zajednici.

– Međunarodna zajednica nama je propisala dva ustava, jedan je federalni, a drugi je onaj dejtonski i oni također imaju odgovornost za ovo stanje u kojem se naša država u ovom trenutku nalazi.

Stranci, odnosno ovi odgovorni izvan naše zemlje kažu da nam je država nefunkcionalna, neracionalna i nedemokratska. Ako se ide u promjene u ovoj zemlji onda Ustav moramo promijeniti u tim dijelovima da bi ona bila funkcionalna, racionalna i demokratska – kazao je Komšić.

Da bi BiH bila funkcionalna, dodao je, ona ne može imati ovoliko razina vlasti koji se međusobno isprepliću i gdje nadležnosti nisu razdvojene.

– Po Ustavu postoji mogućnost blokade naših institucija i nalazimo se u tom stanju. Imamo blokadu Predsjedništva, Parlamenta, državne i federalne vlade i tako dalje i to su stvarnosti našeg Ustava.

Imamo neracionalnu državu jer imamo pet nivoa vlasti, a u svijetu ne postoji takva zemlja s toliko nivoa vlasti, s tolikom birokracijom i tolikim odljevom društvenog bruto proizvoda. Ni Švedska, ni velika Njemačka ne bi mogle podnijeti ovoliku državnu administraciju – kazao je Komšić.

Istaknuo je kako je BiH nedemokratska jer građani u njoj nisu jednaki.

– Građani u Republici Srpskoj (RS) i u Federaciji BiH međusobno nisu jednaki. U RS imate aktivno pravo glasa, a nemate pasivno, ne možete biti birani ako niste Srbin. U Federaciji Srbin ne može biti biran u Predsjedništvo iz Federacije, mora biti građanin RS-a.

Dakle Srbi u Federaciji mogu birati Hrvata i Bošnjaka, ali ne mogu Srbina, a to je elementarna građanska neravnopravnost i ugrađena je u naš ustav i to se mora ukloniti – naglasio je Komšić.

Dodao je kako se o svemu ovome mora više govoriti.

– Vrlo važno je da se oko ovoga jave nevladine organizacije, mediji i sami građani, da protestiraju protiv ovoga jer i stranci koji su zainteresirani za naše stanje žele stav građana i zato su i tribine poput ove u toj funkciji, da se potaknu građani i da traže promjene, jer ne želimo živjeti pod ovakvim režimom – kazao je Komšić.

Tribina je održana u organizaciji civilnog društva VKBI, HNV, SGV, Foruma parlamentaraca BiH 1990 i Mostarskog kruga. Prisutnima su se obratili generalni sekretar VKBI Emir Zlatar, predsjednik Mostarskog kruga Alija Behram, predsjednica RO VKBI Hercegovine Elbisa Ustamujić, predsjednik HNV BiH Stipe Prlić te prof.dr. Kasim Trnka ispred VKBI, prof.dr. Ivo Komšić ispred HNV, Zoran Jovanović ispred SGV i predsjednik Foruma parlamentaraca BiH 1990 Miro Lazović.

Principi za izmjene Ustava Bosne i Hercegovine koji su prezentirani su, između ostalog, uklanjanje sistemske diskriminacije rasprostranjene u cijelom ustavnom uređenju, zatim da su entiteti u Bosni i Hercegovini, kao administrativni oblici, uspostavljeni na temelju „faktičkog stanja na terenu“ izazvanog međunarodnim oružanim sukobima, na temeljima etničkog čišćenja, zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava i genocida, i kao takvi su danas neodrživi te da neprovođenje pravosnažnih sudskih presuda međunarodnih i domaćih sudova, jasno pokazuje da je u BiH na sceni suspenzija vladavine prava, te je u tom smislu neophodno u Ustav ugraditi sve neophodne izmjene kako bi se uspostavila vladavina prava i osigurala potpuna politička neovisnost pravosudnih institucija BiH.