Rusija i Kina jesu izrasle u vojne sile, ali vode isključive politike i ne mogu se porediti s NATO snagama, kaže prof. dr Dijana Gupta, predsjednica Atlantskog vijeća BiH.
Kada je 1949. Alijansa osnovana, tadašnji Sovjetski Savez smatran je glavnom prijetnjom po slobodu i nezavisnost zapadne Evrope. Kolika su prijetnja danas Rusija i Kina?
GUPTA: Sovjetski Savez nikada nije bio optimalna prijetnja, jer oni se nikada nisu mogli komparirati kada je u pitanju američka vojna i ekonomska moć. Sjevernoatlantski savez je nastao kao realan odgovor na sigurnosne izazove u svijetu.
NATO je do danas najveći vojno-politički savez na svijetu i niko se s njim ne može ni izbliza komparirati. On je svoju moć i poredak napravio do savršenstva kada su u pitanju militarni koncept, ljudski resursi, tehnologija i kompletna organizacija, koja uključuje puno slojeva odgovornosti.
NATO je jedini vojno-politički savez na svijetu koji može odgovoriti na svaki zadatak u svako vrijeme i na svakome mjestu.
Rusija i Kina jesu izrasle u vojne sile, ali nedovoljno da bi se uopće mogle porediti sa NATO snagama. Ekonomski, Rusija zaostaje oduvijek.
Kina je ekonomska sila, ali nije dovoljno kapacitirana na međunarodnom polju da bi se na bilo koji način mogla porediti sa SAD. Kroz povijest je imala problema sa svim susjedima, uključujući i Rusiju. Danas želi da ovlada cijelim Južnim kineskim morem ne poštujući
međunarodna pravila. Također, to je zemlja koja ne uključuje ljudska prava, posebno manjine u Kini, kao što su muslimanska manjina u Xinjiangu, čiji su članovi izloženi raznim torturama.
Sa isključivim politikama koje grade Rusija i Kina, one su prijetnje za mir, demokraciju, međunarodni poredak, cenzure u medijima. U to su uključena ljudska prava. Svijet treba da počiva na miru kao preduvjetu svakog demokratskog društva.
Kako biste ocijenili politiku širenja NATO-a na zapadni Balkan?
GUPTA: Širenje NATO-a na zapadni Balkan je neupitno. Cijeli zapadni Balkan vidi sebe u NATO-u, osim nekog dijela Srbije i Republike Srpske.
Ako pogledamo Srbiju, ona je u potpunom NATO okruženju i nekako je prirodan tok proces da i Srbija jednog dana bude članica NATO-a.
Ona je ujedno potpisnica Partnerstva za mir, kao i Rusija. Srbija ne može na ovom dijelu Balkana stajati kao otok, nema izlaz na more, a kopneno je povezana sa zemljama koje su uglavnom članice NATO-a ili su aspiranti. Zbog očuvanja mira, slobodne ekonomije, povjerenja i izazova koje nosi 21. stoljeće, najbolje rješenje je cijeli zapadni Balkan integrisati u NATO, a potom se širiti na Bliski istok i dalje.
Integracija u NATO znači brojne benefite, ne samo za sistem sigurnosti i odbrane u BiH nego i za društvo u cijelosti. Na nedavnom skupu u Sarajevu poručeno je kako napornim radom treba razbiti skepsu kod protivnika pristupanja Alijansi. Kako približiti članstvo građanima, prvenstveno onima u RS?
GUPTA: Ojačati civilno društvo u RS, kao i osigurati bolji protok tačnih informacija kroz medije. Neke politike u RS ne djeluju samo destruktivno na građane BiH, već i na RS. Takvi političari moraju ići sa scene, oni stoje kao prepreka integraciji društva u velike saveze kao što su NATO i EU.
Politike koje zagovaraju retoriku podjela i disoluciju države ujedno su najveća prijetnja očuvanju mira i demokratskom poretku. Ovo će poslužiti i političarima koji će doći na njihova mjesta da se moraju uključiti u integracijske procese u 21. stoljeću. To je imperativno. Mi smo naš krhki mir u BiH teško stekli i ne smijemo dopustiti da nam bilo tko stoji na tom putu.
Sa druge strane, građani RS, kao i Federacije, podjednako su zaslužili da žive u miru i od svoga rada. Nema mjesta takvim podjelama kada su u pitanju ljudi. Upravo kada BiH uđe u NATO, naši građani će znati šta je pravna država, vladavina prava, sigurnost itd.
Ujedno će to biti i direktan poziv potencijalnim ulagačima u našu zemlju. To uključuje reforme na svim poljima. Reforme u svakom aspektu uključuju da će naši građani bolje živjeti i zato ih treba što prije početi provoditi.
Koliko je važna uloga akademske zajednice i medija u ovom procesu?
GUPTA: Akademska zajednica u BiH nije sekularna. Ona je pod patronatom svojih političkih lidera i kao takva drži se po strani, osim nekih blijedih projekata koji nemaju u javnosti težinu. Naši intelektualci radije su izabrali šutnju i proaktivnost za bilo koju poziciju koja im je ponuđena.
Akademska zajednica u BiH djeluje dosta pasivno i nema izgleda da bi se u njoj u skorije vrijeme dogodio neki pozitivni zaokret. Što se tiče medija, ne možemo govoriti o potpunoj slobodi, jer se i neki portali koji s vremena na vrijeme budu hrabri, na kraju povuku. Javnost koja nije obaviještena tačnim informacijama nije ni obaviještena pa ne može biti ni kritična.
Što prije se uključi cijela politička zajednica BiH i uopće javnost, to će biti put i način da što prije dobijemo kandidatski status u EU i da uđemo u NATO. To su dvije ključne stvari o kojima više ne treba raspravljati, već ih implementirati, kaže ona, prenose Nezavisne.
Ide li put BiH u NATO preko Srbije?
GUPTA: BiH je suverena država i ona je svoj NATO put odredila već potpisivanjem Dejtonskog sporazuma 1995. Ulazak u NATO je ujedno naš najvažniji vanjskopolitički cilj. BiH ima svoje interese dugoročno i sigurno neće podleći kratkoročnim interesima nekih domaćih ili regionalnih pitanja. BiH je prijateljska zemlja sa svima koji neće na bilo koji način rušiti naš ustavni poredak.
Važno je da njegujemo dobre i prijateljske odnose sa regijom, posebno sa Hrvatskom i Srbijom. Naši regionalni odnosi moraju ojačati da bismo u budućnosti vjerovali jedni drugima. To uključuje i određeni kompromis, ali prvenstveno dijalog uz uvažavanje. Jasno je da se NATO integracije ne mogu razdvajati od eurointegracija.
U kojem segmentu je naša država zakazala? Oružane snage BiH su primjer kako se radi i kako se usvajaju standardi, ali šta je sa drugim oblastima?
GUPTA: Oružane snage Bosne i Hercegovine napravile su kompletnu reformu iz oblasti odbrane i to uz punu podršku NATO-a u svakom smislu, kao i podrškom zemalja članica NATO-a, uz pomoć iz SAD, Turske, Njemačke, Velike Britanije, Hrvatske itd.
Treba više ulagati u profesionalnu vojsku, modernizovati Oružane snage, rješavati se starog i zaostalog naoružanja… Snaga vojske jedne države je ujedno i snaga države. NATO nam je otvorio put za budućnost. Mi samo treba da ga slijedimo!”, zaključila je.
