Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić smatra da je potrebno uporno, stručno i činjenično, razobličavati laži i spinove pomoću kojih dužnosnici iz bh. entiteta RS pokušavaju opravdati svoje subverzivne i separatističke ciljeve uperene protiv teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH.
– Predstavnici vlasti u bh. entitetu RS i njihovi predstavnici na državnom nivou, u njihovim antiustavnim aktivnostima i raspravama, navode dva kvaziargumenta. Prvi je nepostojeća ‘ugroženost’ Srba na državnom nivou, što je bezočna laž – napisao je Zvizdić na svom Facebook profilu.
On navodi da prema posljednjem popisu stanovništva, u BiH živi 3.531.159 stanovnika. Više od polovine, tačnije 50,1 posto čine Bošnjaci, Srbi čine 30,8 posto, Hrvati 15,4 posto, a Ostali 3,7 posto.
Na nivou države BiH je ukupno zaposlenih nešto više od 23.000 osoba. Od toga je više od 32 posto iz reda srpskog naroda.
Zvizdić navodi da je u institucijama vlasti na državnom nivou zaposleno nešto manje od 4.000 državnih službenika i namještenika – od čega 44 posto Bošnjaka, 34 posto Srba, 21 posto Hrvata i jedan posto Ostalih.
Kada su rukovodeće pozicije u pitanju, njih je na državnom nivou 205. Bošnjaci zauzimaju 36 posto, Srbi 33 posto, Hrvati 29 posto i Ostali dva posto.
U Oružanim snagama BiH zaposleno je oko 46 posto Bošnjaka, 36 posto Srba, 18 posto Hrvata te dva posto Ostalih. U Zajedničkom štabu Oružanih snaga BiH se nalazi pet Bošnjaka, četiri Srbina i četiri Hrvata.
Zvizdić je iznio i podatak da je broj zaposlenih u policijsko-obavještajnim organima 4.800. Nacionalna struktura zaposlenih je skoro identična kao i u drugim državnim institucijama. Dakle, Srbima, u prosjeku, pripada oko 35 posto pozicija.
U sudovima na svim nivoima vlasti je popunjeno oko 1.000 pozicija. Oko 44 posto su Bošnjaci, 33 posto Srbi i 18 posto Hrvati.
– Drugi “ključni” razlog koji navode ostrašćeni predstavnici bh. entiteta RS, jeste da nemaju utjecaj na donošenje odluka na državnom nivou. Opet laž i obmana – tvrdi Zvizdić.
Navodi da ako se analizira ustavni položaj, odnosno navodna „ugroženost“ srpskog naroda u institucijama države BiH, dolazi se do sljedećih činjenica: oba Kolegija Parlamentarne skupštine BiH – predstavnici srpskog naroda imaju pravo veta na sve odluke koje donosi Kolegij; u okviru jednog mandata predstavnici srpskog naroda će uvijek po rotaciji u periodu od 16 mjeseci (dakle, identično i potpuno ravnopravno kao predstavnici bošnjačkog i hrvatskog naroda) imati predsjedavajućeg oba doma Parlamenta – navodi Zvizdić.
Napominje da, kada je riječ o entitetskom glasanju u Predstavničkom domu PSBiH, bez 1/3 glasova iz RS-a nema niti jedne odluke, niti zakona, kao i kod entitetskog glasanja u Domu naroda PS BiH – bez 1/3 glasova iz RS-a nema niti jedne odluke, niti zakona.
Zvizdić podsjeća da je jedan od tri člana Predsjedništva BiH predstavnik srpskog naroda, te po rotaciji 16 mjeseci u okviru mandata Srbi imaju i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH. Predsjedavajući Vijeća ministara BiH, sa funkcijama i nadležnostima premijera, je predstavnik srpskog naroda.
U Vijeću ministara BiH bez glasa najmanje jednog predstavnika srpskog naroda nema niti jedne odluke Vijeća ministara BiH.
Kada je u pitanju Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH – ministar finansija iz RS-a ima pravo veta na sve najvažnije odluke UO UIO.
Zvizdić navodi da su ovo samo neke od činjenica koje govore da predstavnici RS-a u institucijama BiH imaju izvanredan ustavni položaj u BiH kao multietničkoj državi ravnopravnih naroda i građana.
– I dok je ovakva situacija na nivou BiH, ona je dijametralno suprotna u bh. entitetu RS, gdje su Bošnjaci i Hrvati potpuno izopćeni, ekonomski ugroženi, društveno marginalizovani i sigurnosno ugroženi. Dovoljan je samo sljedeći pokazatelj koji najbolje prikazuje realnu situaciju na teritoriji RS-a. Prema popisu iz 1991. godine, na teritoriji današnje Republike Srpske broj stanovnika iznosio je 1.623.842. Od toga je Srba bilo blizu 900.000 ili 55 posto, Bošnjaka nešto manje od 450.000 ili 28 posto, a Hrvata je bilo blizu 150.000 ili 10 posto. Imajući u vidu ovakav omjer, od nešto više od 5.500 zaposlenih u institucijama RS, Bošnjaka bi trebalo biti 1.400, a Hrvata 550. Isti takav omjer bi trebao biti i među uposlenim u MUP RS – smatra Zvizdić.
Kaže da, ako kao parametar uzmemo popis iz 2013. godine, 82,95 posto građana RS se izjasnilo kao Srbi, 12,69 posto kao Bošnjaci, 2,27 posto kao Hrvati, dok je 1,25 posto iz reda Ostalih.
– Kada bi omjer važio za posljednji popis, onda bi broj zaposlenih Bošnjaka u institucijama RS trebao biti 660, a Hrvata više od 100. Nažalost, ukupan broj zaposlenih iz reda Bošnjaka i Hrvata u institucijama bh. entiteta RS je manji od tri posto, dok je situacija u općinama na teritoriji bh entiteta RS još gora. Ovo su relevantne činjenice koje treba znati domaća javnost, “dušebrižnici” iz susjednih zemalja i predstavnici međunarodne zajednice – zaključio je Zvizdić na svom Facebooku, saopćeno je iz njegovog kabineta.
