Potpredsjednik BANUK-a akademik prof. dr. Aleksandar Knežević kao uvodničar u temi “Dejtonski nesporazumi i kako ih riješiti”, koji je organizirala Bosanska akademija nauka i umjetnosti “Kulin ban” (BANUK), povodom 26 godina od parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma, naglasio je kako je Dejtonski sporazum zaustavio rat i patnje građana BiH, ali nije donio održivi mir.
Kao jedan od glavnih razloga tome on vidi u činjenici da su ustavna i druga rješenja u Dejtonskom sporazumu prilagođena prije svega trima narodima – Bošnjacima, Srbima i Hrvatima, dok je bosanski čovjek kao pripadnik države BiH potpuno zanemaren.
Akademik Knežević insistira na afirmaciji Bosanstva kao nacionalne (državne ) kategorije koje ne bi ugrožavalo pripadnost bilo kom narodu.
U osvrtu na pitanje teritorijalne reorganizacije BiH, akademik prof. dr. Muriz Spahić je kazao kako je to jedan od preduvjeta ostvarivanja građanske demokratije.
Istaknuo je kako je bez teritorijalne reorganizacije sadašnjeg političko-teritorijalnog ustrojstva nemoguće je ostvariti građanske principe ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine.
Svoj stav akademik Spahić potkrijepio je geografskim činjenicama, ekonomskim i drugim razvojnim faktorima.
Podsjeća kako EU insistira na uniji regija, a ne država, te napominje kako se planski uravnoteženi razvoj Bosne i Hercegovine može se uspostaviti jedino njenom novom teritorijalnom regionalizacijom.
Ta regionalizacija bi se, prema njegovim riječima, trebala temeljiti na veličini teritorije, broju stanovnika i bruto društvenom proizvodu, a što bi osiguralo uvjete za fukcionalnu održivost i teritorijalno ravnomjeran ekonomski razvoj, a time i ostvarivanje građanske demokratije.