Dan državnosti Bosne i Hercegovine obilježen je polaganjem cvijeća ispred Vječne vatre u Sarajevu koja je spomen-obilježje posvećeno antifašističkim borcima iz Drugog svjetskog rata.
Između ostalih, cvijeće su položili predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić (DF), član Predsjedništva Šefik Džaferović (SDA), predsjednik SDA Bakir Izetbegović, kantonalna vlast na čelu s premijerom Edinom Fortom (NS), federalni parlamentarci te antifašistička udruženja.
Obilježavanje ovog praznika u glavnom gradu Bosne i Hercegovine je počelo na brdu Hum isticanjem zastave na jarbolu i intoniranjem himne.
Kasnije tokom dana bit će niz aktivnosti kojim će biti obilježeno 78 godina od kada je Bosna i Hercegovina nakon skoro pet stoljeća obnovila državnost. Najavljeno je da će se to desiti i na svečanoj akademiji u Banjoj Luci u organizaciji SDP-a.
Dan državnosti se obilježava u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok to nije slučaj u Republici Srpskoj, jer vlast ovog entiteta smatra da nije riječ o državnom prazniku. Javne institucije u Federaciji na ovaj dan ne rade.
Prvim zasjedanjem Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH) 25. novembra 1943. u Mrkonjić Gradu je obnovljena državnost. Tada su utvrđena individualna i kolektivna prava građana. Ključan je bio dogovor da zemlja nije “ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska”, već “i srpska, i hrvatska, i muslimanska”.
Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a je bilo krajem juna i početkom jula 1944. u Sanskom Mostu, a treće u aprilu 1945. u Sarajevu. Iz ZAVNOBiH-a je nastala Narodna skupština Bosne i Hercegovine.
