Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić (DF) je izjavio da “ni Dodik, ni Čović ne mogu ništa Bosni i Hercegovini sve dok ima dovoljno ljudi da je brani”.
Obraćajući se novinarima nakon polaganja cvijeća na mezarju Kovači u Sarajevu povodom Dana državnosti, odgovorio je i na pitanje kakva će biti budućnost Bosne i Hercegovine.
“Ne mogu tačno ocijeniti koliki je to vremenski rok, ali definitivno će Bosna i Hercegovina biti u društvu demokratskih i naprednih zemalja. Volio bih da to doživim, ali to vam ne mogu garantovati”, naglasio je Komšić.
Poput predsjednika SDA Bakira Izetbegovića mišljenja je da je Bosna i Hercegovina isključivo stvar volje njenih građana. Imao je poruku za člana Predsjedništva i predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, čelnika HDZ-a Dragana Čovića, kao i za Srbiju i Hrvatsku.
“Bosne i Hercegovine će biti dok mi vjerujemo u nju. Ako mi odustanemo od Bosne i Hercegovine, onda joj nema spasa. Ni Dodik, ni Čović, ni Beograd, ni Zagreb Bosni i Hercegovini ne mogu ništa sve dok ima dovoljno ljudi da je brani i koji su spremni da kažu i pokažu, ako to bude trebalo, da će učiniti sve da sačuvaju svoju domovinu”, istakao je Komšić.
Obilježavanje Dana državnosti u Sarajevu počelo je na brdu Hum isticanjem zastave na jarbol i intoniranjem himni. Cvijeće je položeno ispred Vječne vatre i spomenika posvećenog djeci ubijenoj u posljednjem ratu u Bosni i Hercegovini.
Obilježavanje dana kada je Bosna i Hercegovina nakon skoro pet stoljeća obnovila državnost nastavit će se nizom događaja i aktivnosti u cijeloj Bosni i Hercegovini.
Dan državnosti se obilježava u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok to nije slučaj u Republici Srpskoj, jer vlast ovog entiteta smatra da nije riječ o državnom prazniku. Javne institucije u Federaciji na ovaj dan ne rade.
Prvim zasjedanjem Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH) 25. novembra 1943. u Mrkonjić Gradu je obnovljena državnost. Tada su utvrđena individualna i kolektivna prava građana. Ključan je bio dogovor da zemlja nije “ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska”, već “i srpska, i hrvatska, i muslimanska”.
Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a je bilo krajem juna i početkom jula 1944. u Sanskom Mostu, a treće u aprilu 1945. u Sarajevu. Iz ZAVNOBiH-a je nastala Narodna skupština Bosne i Hercegovine.
