Slaven Raguž, predsjednik Hrvatske republikanske stranke, kazao je da nikada više nije bilo Hrvata u insitucijama Bosne i Hercegovine, a da nikada nije bio lošiji položaj hrvatskog naroda u državi.
Također, lidera SDA Bakira Izetbegovića uporedio je sa bivšim predsjednikom Srbije i SR Jugoslavije Slobodanom Miloševićem.
Posljednjih dana čini se ofanziva međunarodne zajednice. Kako vama izgledaju ove posjete i razgovori?
Raguž: Radi se o jednom čistom igrokazu, neće doći do kompromisa, neće doći do dogovora. Ukoliko razgovori uđu u sljedeću godinu međunarodni predstavnci se trebaju pitati da li trebaju nastaviti razgovor sa ovim političkim akterima.
Stranci bi njima tada radili izbornu kampanju. Za sadašnje političke lidere trenutna situacija je “win-win”. Njima nije u interesu da dođe do dogovora.
Dragan Čović kaže da je pitanje Izbornog zakona ključni proces koji će da usmjeri sve buduće odnose. No čini se da su neke druge stvari u fokusu, s obzirom da imamo političku krizu, najveću nakon zavšetka rata u BiH?
Istina je da izmjene Izbornog zakona moraju biti u fokusu i jeste u fokusu. Ja sam insistirao da i izmjene Ustava BiH budu u fokusu i administrativno-teritorijalno preuređenje Bosne i Hercegovine.
Definitivno bez jačeg pritiska međunarodne zajednice pokazuje se da ne može doći do dogovora.
Mostar je primjer kako tek kada se aktivno uključi međunarodna zajednica može doći do dogovora. MZ mora unijeti prijetnje sankcijama i kaznama ako do dogovora ne dođe.
Iako se borim protiv sankcija jer je hrvatski narod najviše osjetio te intervencije, ali mogu sada istaći da bez prijetnji neće doći do dogovora.
Sadašnji politički akteri izuzev ovih tema nemaju ništa ponuditi građanima. Evo, šta bi Čović ponudio bez priče o Komšiću ili da se govori o legitimnom predstavljanju? I zato kažem da nema većeg borca za unitarnu Bosnu i Hercegovinu od Čovića, kao što nema većeg borca za hrvatsko pitanje od Izetbegovića.
Slažete li se vi sa Čovićem kada govori o “legitimnom predstavljanju” Hrvata? Koji je Hrvat legitiman, a koji nije?
Legitiman je onaj koga izaberu Hrvati, Komšić definitivno nije legitiman predstavnik. Ja ga zovem prvim bošnjačkim predstavnikom jer je imao više glasova od Džaferovića. Čović govori o realnim stvarima, a problem je praksa.
HDZ, odnosno Hrvati, nikada nisu više obnašali fukcija u tijelima države, a da nije bio lošiji položaj hrvatskog naroda. Hrvati u institucijama se grčevito bore za ovakvu BiH u kojoj je hrvatski narod manjina. Za takvo nešto ima mnoštvo dokaza.
Ko pravi Hrvatima veću štetu, oni koji se predstavljaju kao legitimni ili tzv. “političko Sarajevo”?
Podjednako prave štetu. Bakir Izetbegović provodi politiku Slobodana Miloševića. Izetbegović spominje teroriziranje manjine nad većinom, spominje pojam jedan čovjek – jedan glas, brisanje etničkih predznaka.
Ako usporedite njegov govor sa Miloševićem iz ‘80. i ‘90. vidite da ima dosta dodirnih tačaka.
Jedina razlika je što su tad manjinski narodi imali predstavnike koji su bili spremni na žrtvu za razliku od današnjih. Jednaku štetu Hrvatima rade i “političko Sarajevo” i Hrvati u institucijama.
Jučer je i HDZ podržao da se “Inzkov zakon” o zabrani negiranja genocida stavi van snage. Kakvo je vaše mišljenje?
HDZ se na neki način stavio u službu Dodikove politike. Na pitanje zašto su glasali kazali su da ne ostave SNSD same. Radi se o tome da se nije htio ostavit SNSD na cjedilu znajući u potpunosti da preijedlog neće proći, kazao je Raguž za N1.
Koje je po vama rješenje za Izborni zakon?
Postoji više modela koji su prihvatljivi i koji zadovljavaju presude Evropskog suda za ljudska prava, ali i presude Ustavnog suda BiH. Da li je to indirektan izbor za Predsjedništvo ili dvije izborne jedinice u Federaciji…?
Postoji model minimalne etničke zastupljenosti koji smo mi prezentovali, imali smo i podršku SAD-a, ali nismo dobili podršku političkih aktera u BiH. Ne postoji temeljni model, to jest iskrena volja da se problem riješi.
