Prof. dr. sc. Marina Ajduković iz Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu rekla je u HTV-ovoj emisiji Otvoreno kako svako od nas može imati građansku dužnost i savjesnost da prijavi nasilje i reagira kada čuje da se događa nešto što može ugroziti život ili sigurnost bilo koga.
Hrvatska javnost je zaprepaštena strašnim ubistvom žene na radnome mjestu, u Splitu. Nožem ju je u trgovini izbo bivši partner.
I svaki put se nakon ovakvih zločina postavlja pitanje – ko je zakazao? Žrtava obiteljskog nasilja sve je više. Kako žrtvama omogućiti trajni izlazak iz kruga nasilja? Kako osvijestiti javnost o nužnosti nulte tolerancije na svaki oblik nasilja?
Prof. dr. sc. Marina Ajduković iz Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu rekla je u HTV-ovoj emisiji Otvoreno kako svako od nas može imati građansku dužnost i savjesnost da prijavi nasilje i reagira kada čuje da se događa nešto što može ugroziti život ili sigurnost bilo koga.
“Ova situacija u Splitu je pokazala kako su građani, kupci, odmah priskočili u pomoć žrtvi. To je po meni bilo zaista na jedan primjeren način pokazano kako su ljudi hrabri, ne okreću glavu”, rekla je Ajduković govoreći o videu s mjesta zločina koji je emitiran na HRT-u, a za koji je urednik i voditelji Damir Smrtić napomenuo kako se postupilo po profesionalnim kodeksima.
“Štitio se identitet svih, i žrtve i maloljetnog djeteta, i svi oni koji su bili u tom videu su, kako mi to kažemo, bili zamagljeni, odnosno blurani”, rekao je Smrtić.
Anita Matijević, voditeljica Odjela maloljetničke delinkvencije i kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji u Upravi kriminalističke policije, rekla je kako prijave i dalje najčešće dobijaju od samih žrtava, ali da se kako vrijeme prolazi građane osnažuje da sve češće prijavljuju nasilje.
“I građani to doista i čine”, dodala je, a istaknula je i da građani sve češće koriste i online mehanizam “Red button”.
Matijević je rekla i da žrtve, posebno ako su duži niz godina u nasilničkom odnosu i porodičnim odnosima narušene dinamike, nemaju uvijek potpuno realnu sliku vlastite ugroze.
“Tako da nekada upravo poziv člana obitelji, susjeda, kolegice s posla, može učiniti tu razliku između života i smrti”, rekla je.
Dr. sc. Maja Mamula, psihologinja i koordinatorica Ženske sobe, rekla je da postoje brojni okidači za tako teške zločine. Poručila je da trebamo biti realni i probati se suočiti sa svim razlozima za otpor prema prijavi nasilja.
“Mi jesmo patrijarhalno društvo, muškarci i žene nemaju istu moć unutar ovog društva. Iz tog proizlazi da postoji čitav niz predrasuda prema ženama, pogotovo prema ženama koje su preživjele nasilje”, rekla je Mamula dodavši da se značajnom dijelu žena koje i prijave nasilje ne vjeruje – ili uopćeili u njihovu procjenu razine opasnosti.
Osim nepovjerenja prema žrtvama, problem je i da se ni ne prepoznaju svi oblici nasilja, rekla je također Mamula. Smatra da policija zaista sistemski i godinama ulaže u edukaciju i da se promjene vide, ali da cijeli sistem nije još na toj razini.
Psihologinja i psihoterapeutkinja Maja Vučić rekla je da normalna, psihički zdrava osoba ne može počiniti takav zločin, već da su to uvijek ljudi koji imaju poremećaj ličnosti ove ili one vrste.
“Netko tko raste u takvoj obitelji s osobom koja ima poremećaj ličnosti i ostaje u braku s takvom osobom dugi niz godina, ne može ni ona na kraju biti zdrava, jer da uopće preživi to, i ona mora razviti neki od oblika poremećaja ličnosti.
Kad dijete odrasta u takvoj obitelji dugi niz godina, a ja danas imam takve klijente koji imaju 20 i koju godinu, još uvijek su članovi takve obitelji gdje odrastaju u nasilju, oni ne prepoznaju da je to nasilje”, rekla je Vučić.
“I nakon odrastanja u takvoj obitelji tih silnih godina, ni to dijete više ne može biti psihički zdravo, i ono je razvilo neki od oblika poremećaja ličnosti”, dodala je.
Ajduković je rekla da se stvari mijenjaju na bolje, ali ne dovoljno brzo. “Da bi žena prijavila nasilje, treba imati jasno povjerenje da će je sistem zaštititi”, rekla je.
“Imam dojam da mi još to nismo omogućili”, dodala je.
“Žene se opravdano boje. Neprijavljivanje je odraz straha”, rekla je također Ajduković.
Profesorica Ajduković kazala je da se ipak vide promjene na bolje, ali se one ne događaju dovoljno brzo.
– Da žena prijavi treba imati jasno povjerenje da će je sustav zaštititi. Neprijavljivanje je odraz straha – smatra Ajduković, koja je kritizirala i izjavu predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića.
– Sjećam se jako dobro čestitke koju je nama uputio predsjednik Milanović kada nam je čestitao 8. mart, da je rekao da ima žena ovakvih i onakvih. Da ima žena koje su buntovne i hrabre, koje će zaustaviti nasilnika, ako treba udariti koljenom gdje treba, a da ima žene koje glumataju. Još uvijek sebi ne mogu doći da zapravo dođe takva jedna izjava.
To prokazuje da je nasilje zapravo opravdano, samo treba živjeti hrabar, dovoljno borben. Tu dolazimo na ovo glumatanje, da se zapravo ženama ne vjeruje i uopće ne razumije na koji način se traumatizacija žene dogodi.
To ne pokazuje nultu toleranciju na nasilje – kazala je Ajduković.
