Američka Bosanka advokatica Zana Bajrić, biser dijaspore: “Tražila sam da se ne daju vize za SAD negatorima genocida!”

Zana Bajrić je za vrijeme ratnih dešavanja devedesetih godina, kao djevojčica, zajedno sa svojom porodicom, protjerana iz Bosanske Dubice, ali nije zaboravila na Bosnu i Hercegovinu.

Ova advokatica, koja danas živi i radi u Iowi, privukla je pažnju javnosti nakon što je uputila pismo republikanskom senatoru Chucku Grassleyju u kojem je tražila da se ne odobri američka viza osobi koja negira genocid u Srebrenici, a povod tome je bila nedavna posjeta predsjednice bosanskohercegovačkog entiteta RS Željke Cvijanović Sjedinjenim Američkim Državama – piše Al Jazeera Balkans.

U razgovoru ističe da je njena strast prema pravu i advokaturi proizašla iz nepravde koja se dogodila njenom narodu.

“Brojne tačke optužnice za kršenje ljudskih prava koje su rezultirale uništenjem Bošnjaka bile su jedan od najvećih motivacijskih faktora za pravnu karijeru. Predana sam traženju pravde za one koji je sami ne mogu dobiti. Za mene je put do advokature bio veoma težak. Četiri godine sam radila puno radno vrijeme dok sam diplomirala međunarodne odnose na Univerzitetu Drake.

Nakon toga, studirala sam još tri godine na pravnom fakultetu bez ikakvog prihoda. Smatrala sam da je pravni fakultet izazov i često bih se pitala je li to pravi izbor. Međutim, tri godine sam držala zastavu Bosne i Hercegovine za svojim stolom i kada bi se javila želja da odustanem, pogledala bih svoju zastavu, podsjetila se kroz šta je moj narod prošao i koliko sam daleko došla. Pustila bih suzu, a onda bih radila duplo više”, priča Zana Bajrić.

Odgovarajući na pitanje zbog čega je odlučila napisati pismo republikanskom senatoru Chucku Grassleyu, citirala je predsjednicu Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi koja je jednom prilikom kazala: “Niko nije iznad zakona, čak ni predsjednik”.

“Sjedinjene Američke Države se ponose ovim principom da niko nije iznad zakona. Željka Cvijanović otvoreno odbacuje zakon o zabrani negiranja genocida i hvali se time. Dakle, dopustiti čelnici kao što je Željka Cvijanović pristup američkim zvaničnicima nije u skladu s tim principom”, kaže sagovornica.

Senator Chuck Grassley je u odgovoru Bajrić istakao da razumije njenu zabrinutost te da je saglasan da nadležni u Sjedinjenim Američkim Državama trebaju poslati poruku da negiranje genocida i prijetnje secesijom nisu prihvatljivi. Naglasio je da je bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko nametnuo zakonsku zabranu negiranja genocida u Srebrenici, ali da je u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska ne žele primjenjivati. Poručio je da se Željka Cvijanović nije susrela sa, kako je naveo, prominentnim zvaničnicima.

“Svjestan sam da se posjeta desila, ali srećom, ona se nije mogla sastati s prominentnim zvaničnicima. Nadležni imaju pravo da ne izdaju vizu i sankcionišu one koji ugrožavaju mir i ljudska prava te će vaši komentari biti od pomoći prilikom donošenja zakona koji se odnose na američko vanjskopolitičko djelovanje prema Bosni i Hercegovini”, zaključio je senator Chuck Grassley.

Zana Bajrić je izrazila nezadovoljstvo odgovorom senatora Grassleya, jer smatra da nije adekvatan te da Sjedinjene Američke Države nisu trebale odobriti vizu Željki Cvijanović.

“Senator Grassley naznačio je da će se moj komentar razmotriti ako dođe do zakona u vezi s ovim pitanjem. Moje pismo je trebalo početi sa zakonodavstvom. Zahtijevala sam akciju, a ne razmatranje. Željela sam da preuzme inicijativu i utječe na svoje kolege da predlože zakon”, jasna je Zana Bajrić.

Prema njenim riječima, veoma je važno lobiranje za Bosnu i Hercegovinu te je uvjerena da promjena počinje s onima koji žive izvan Bosne i Hercegovine.

“Danas u Sjedinjenim Američkim Državama živi blizu 350.000 Bošnjaka. Nalazimo se na mjestu gdje se naši glasovi mogu čuti i uzeti u obzir. Imamo moć da postavljamo zahtjeve našim predstavnicima. Moramo raditi zajedno kako bismo olakšali promjenu i osigurali da naši zahtjevi budu ispunjeni. Trenutno je neizvjesno kakva je budućnost onima koji negiraju genocid. Ipak, ostat ću dosljedna svojim zahtjevima i učiniti sve što je u mojoj moći za promjenu”, poručuje sagovornica.

Iz ugla američke advokatice, objasnila nam je kako se mogu spriječiti secesionističke prijetnje koje dolaze od pojedinih zvaničnika iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska.

“U Sjedinjenim Američkim Državama advokati daju zakletvu da će braniti Ustav Sjedinjenih Američkih Država dok se bave advokaturom. Iako se američki Ustav direktno ne bavi secesijom, bivši sudija Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država Antonin Scalia je prokomentarisao da ‘nema prava na otcjepljenje’ prema Ustavu Sjedinjenih Američkih Država. Dakle, Ustav je vrhovni zakon zemlje i moraju ga se pridržavati sve države i građani”, kaže.

“Ustav Bosne i Hercegovine jasno kaže da je Bosna i Hercegovina država koja se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske i da ‘nijedan entitet neće prijetiti silom ili koristiti silu protiv drugog entiteta i ni pod kojim okolnostima neće oružane snage jednog entiteta ući na teritoriju drugog entiteta ili na njoj boraviti bez saglasnosti vlade ovog drugog entiteta i Predsjedništva Bosne i Hercegovine’. Najjednostavnije rečeno, to znači da je svaki pokušaj secesije kršenje zakona Bosne i Hercegovine. Ostaje pitanje, da li su advokati i zvaničnici u Bosni i Hercegovini spremni braniti Ustav i učiniti ga vrhovnim zakonom zemlje”, dodaje Zana Bajrić.

Potom se osvrnula na angažman Sjedinjenih Američkih Država kada je riječ o Bosni i Hercegovini.

“Sjedinjene Američke Države su vidjele šta se dešavalo u Bosni i Hercegovini tokom 90-ih godina i to je trebalo pojačati praćenje u regionu. Vjerujem da treba da shvate ovo pitanje s velikom ozbiljnošću. Omogućavanje čelnici kao što je Željka Cvijanović da negira genocid i da joj i dalje dozvole pristup zvaničnicima u Bijeloj kući u suštini je odobravanje kršenja zakona. Kako možemo očekivati od Željke Cvijanović da poštuje zakone Sjedinjenih Američkih Država, a ako ih se odbija pridržavati u vlastitoj zemlji”, upozorava sagovornica.

Razgovor završava porukom da će se zalagati da Sjedinjene Američke Države drže svoje posjetioce na istom standardu koji američki zvaničnici drže kada je riječ o poštivanju zakona.

“Mogu ostati dosljedna svojim zahtjevima. Mogu odvojiti vrijeme od svog života da se borim za ovu promjenu. Međutim, ono što ne mogu da uradim je da sama izvršim ovaj zadatak. Ne mogu sama napraviti promjenu. S poštovanjem molim građane Bosne i Hercegovine da savjetuju svoje prijatelje ili rodbinu koja boravi u Sjedinjenim Državama da kontaktiraju svoje lokalne predstavnike i izraze svoju zabrinutost po ovom pitanju. Uostalom, niko nije iznad zakona, pa hajde da osiguramo da ga Željka Cvijanović poštuje”, zaključuje Zana Bajrić u razgovoru za AlJazeeru.