Ugledni izraelski listi Haaretz još jednom se bavi političkom krizom u našoj zemlji. Autor Sam Sokol u analizi “Na Balkanu se sprema nova opasna kriza. I Izrael je uključen” piše o ulozi svoje zemlje o balkanskim političkim previranjima.
Sokol navodi kako su se u kratkom periodu vlastima Izraela obraćali i predstavnici Republike Srpske, kao i ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Bisera Turković. On iznosi zaključak kako ovi potezi naglašavaju kako obje strane u novonastaloj političkoj krizi pokušavaju iskoristiti moralni položaj Izraela po pitanju genocida, kako bi pojačale svoje argumente.
Bosanska vlada prošle je sedmice pozvala Izrael da intervenira u brzo eskalirajućem sporu pozivajući ministra vanjskih poslova Yaira Lapida da okupi međunarodnu zajednicu jer dugotrajne etničke napetosti prijete daljnjim urušavanjem male balkanske države po etničkim i vjerskim linijama.
Zahtjev ministrice vanjskih poslova Bisere Turković, koji se tiče srpskih nastojanja da se poništi zakon koji zabranjuje negiranje genocida u Srebrenici 1995. godine, uslijedio je samo nekoliko sedmica nakon što je čelnica bosanskih Srba Željka Cvijanović posjetila Izrael, sastala se s visokim izraelskim dužnosnicima, uključujući ministra finansija Avigdora Liebermana i ministra stambenog zbrinjavanja Zeeva Elkina.
“Yair Lapid nije historičar, ali u ovom slučaju misle da će im važnost njegove pozicije ministra vanjskih poslova pomoći da dobiju ovu bitku”, navodi se izjava Efraima Zuroffa, direktora izraelskog ureda Centra Simon Wiesenthal.
Haaretz citira profesoricu Jelenu Subotić, politologinju s Univerziteta Georgia State, koja se u svom radu fokusira na politiku sjećanja na Zapadnom Balkanu. Ona, referirajući se na pismo ministrice Turković, kaže kako su holokaust i Srebrenica neraskidivo povezani u savremenoj Bosni.
“Ne radi se toliko o tome da je Turković izjednačila genocid u Srebrenici s holokaustom, već da je izmjena Krivičnog zakona uključila kriminalizaciju negiranja holokausta, kao i kriminalizaciju negiranja genocida u Srebrenici”, rekla je.
Ona kaže da je bilo logično da se obratila izraelskoj vladi kako bi zatražila podršku za kriminalizaciju poricanja holokausta, kako bi vjerovatno to bilo pitanje od značaja za izraelsku vladu.
“Pozivajući se i na poricanje holokausta i na poricanje genocida u Krivičnom zakonu, poricanje genocida u Srebrenici ispravno se predstavlja jednako opasno i neprihvatljivo kao i poricanje holokausta”, kaže Subotić.
