Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i Centar za međunarodnu politiku i postkonfliktna istraživanja organizirali su u Sarajevu konferenciju o temi “Razgovori o izbornoj demokratiji u Bosni i Hercegovini”.
Skup je organiziran kao pokušaj akademske i stručne javnosti da, razmjenjujući specifični politički, društveni i historijski trenutak u kojem se bh. društvo nalazi, okupi najreferentnija regionalna imena o pitanju izbornih i ustavnih reformi u BiH.
Okupljenima se danas obratio i član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović koji je podvukao da je od iznimne važnosti da se intelektualna i stručna javnost uključuje u aktuelne političke procese jer politika ne smije biti prepuštena samo političarima, budući da se stvari o kojima se odlučuje tiču svih.
– Akademska zajednica nosi svoju odgovornost, u tom smislu, i treba da da svoj doprinos. Živimo u posebnom političkom trenutku u Bosni i Hercegovini. Kriza kojoj svjedočimo trenutno najveća je od Dejtona. Primarni uzrok je blokada institucija BiH – smatra Džaferović.
Nakon što je odsustvo iz institucija prošlo nesankcionirano, prvenstveno od tijela međunarodne zajednice propisanih Dejtonskim mirovnim sporazumom, vlasti bh. entiteta RS odlučile su se krenuti korak dalje, podsjeća.
– Neustavnim zaključcima Narodne skupštine RS-a započet je frontalni napad na ustavni poredak BiH, kao fundament mira. Pred svima nama je period neizvjesnosti. Od ishoda borbe, koja je pred nama, ovisit će budućnost BiH – stava je Džaferović.
Istovremeno, dok traje grubo narušavanje ustavnog poretka iz entiteta RS, intenzivirani su napori da se, kroz ograničene ustavne i izborne reforme, implementiraju presude Evropskog suda za ljudska prava u Strabuzuru, a uskoro se navršava 12 godina otkako je Sud u Strazburu donio presudu u predmetu Sejdić-Finci.
Donošenje te presude historijski je događaj za Bosnu i Hercegovinu. Najviša evropska sudska instanca, zadužena za zaštitu ljudskih prava, konstatirala je tada da Ustav Bosne i Hercegovine nije usklađen sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Utvrđeno je da najviši pravni akt naše države sadrži diskriminacijske odredbe, kada je riječ o pravima građana da se kandidiraju za najviša tijela izvršne i zakonodavne vlasti, Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
– Sveti princip Evropske konvencije je jednakost građana jedne države pred njenim zakonima. Presudom Sejdić-Finci utvrđeno je da je taj sveti princip povrijeđen. S obzirom na odredbe dejtonskog Ustava, došli smo do one paradoksalne situacije da su svi građani jednaki, ali da su neki jednakiji od drugih – podvukao je.
Građani, koji pripadaju konstitutivnim narodima, ničim zasluženo imaju privilegiran položaj u odnosu na sve ostale. Dvojici građana Bosne i Hercegovine uskraćena su prava da budu birani u najviša tijela vlasti samo zato što su, u etničkom smislu, Jevrej i Rom, istaknuo je član Predsjedništva BiH.
– Iako je zvaničan naziv presude “Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine”, ja bih kazao da tu presudu treba zvati Sejdić i Finci za Bosnu i Hercegovinu. Ovom presudom, BiH je naloženo da izmijeni svoj Ustav tako da otkloni navedenu diskriminaciju – podsjetio je Džaferović.
Smatra da je to bilo nešto najbolje što se moglo desiti BiH, ta presuda Suda u Strazburu, kaže Džaferović, bila je najsnažniji mogući impuls BiH da korigira svoje ustavno uređenje, tako da osigura ravnopravnost svim svojim građanima.
Pojasnio je da dejtonski Ustav kaže da je BiH zemlja Bošnjaka, Hrvata, Srba i ostalih koji u njoj žive, a to je važno zbog pitanja legitimiteta jer članovi Predsjedništva BiH jesu etnički identificirani, ali imaju građanski legitimitet. Njih biraju svi građani, a ne samo pripadnici tri naroda.
To je potvrdio i Ustavni sud BiH u čuvenoj odluci o konstitutivnosti iz 2000. godine. Pojašnjavajući odredbu o sastavu Predsjedništva, Ustavni sud zaključuje da člana Predsjedništva iz RS ne biraju samo Srbi i prema tome on ne predstavlja niti Republiku Srpsku kao entitet, niti isključivo srpski narod, već sve građane.
Jednako tako i članove Predsjedništva iz Federacije ne biraju samo Bošnjaci i Hrvati, već svi građani, te oni predstavljaju građane, a ne samo bošnjački ili srpski narod, podvukao je Džaferović.
U obraćanju na konferenciji, član Predsjedništva BiH napominje da ovo znači da je Ustav BiH usklađen sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, kada se govori o tome ko bira, a implementacija presude Sejdić-Finci trebala se baviti samo time ko je izabran, jer problem je detektiran na planu pasivnog biračkog prava, a ne aktivnog.
– U godinama od 2009. godine kada je donesena presuda Sejdi-Finci od pojedinih aktera u BiH, ali i u susjednoj Hrvatskoj, stalno su postavljani zahtjevi da se implementacija ove presude poveže sa rješavanjem pitanja tzv. “legitimnog predstavljanja Hrvata”. U stvarnosti, to je značilo iznevjeriti samu suštinu presude i unijeti diskriminaciju tamo gdje je nije bilo dosad – smatra on.
Trenutno Ustav BiH dopušta samo Bošnjacima, Hrvatima i Srbima da budu izabrani u Predsjedništvo i Dom naroda PSBiH i to je diskriminacija za Ostale, na polju pasivnog biračkog prava te Džaferović naglašava da bi se, realizacijom zahtjeva da samo Hrvati biraju Hrvate, Bošnjaci Bošnjake, a Srbi Srbe, diskriminacija prenijela i na polje aktivnog biračkog prava.
– Uvođenje takvog sistema striktnog etničkog predstavljanja ne bi bilo protivno samo Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, već i samom Dejtonskom ustavu koji, ponovimo, propisuje građanski legitimitet članova Predsjedništva – stava je.
Stoga je jedini način da se konačno provede presuda Sejdić-Finci da se vrati njenoj suštini, a to je prvenstveno brisanje etničkih prefiksa članova Predsjedništva, podvukao je.
– Naša zadaća jeste da uklanjamo postojeću nepravdu iz ustavnog i izbornog sistema BiH. Zahvaljujući presudama Evropskog suda za ljudska prava dobili smo jasnu viziju i mapu puta, kojim smjerom trebamo ići, kada je u pitanju razvoj izborne demokratije u BiH – kazao je Džaferović.
Kako je zaključio, put Bosne i Hercegovine je put osiguranja jednakih individualnih prava i sloboda svakom svom građaninu, bez obzira na etničko ili drugo porijeklo, a dejtonski Ustav je osigurao visok stepen prava, pa čak i privilegija za konstitutivne narode, no sada je vrijeme da ta prava osiguraju i svim građanima, jer samo tako će se BiH uvesti u red funkcionalnih, evropskih demokratskih država.
Na današnjoj konferenciji, organiziranoj u hibridnom formatu, govorilo se i o starim i novim paradigmama ustavnih reformi u BiH te međunarodnim standardima od evropskih do anglosaksonskih rješenja.
