Pred Bosnom i Hercegovinom predstoje izražene temperaturne oscilacije – od hladnoće početkom sedmice, do proljeća i južine za Božić, izraženog topljenja snijega, ali i rizika od novih poplava, samo je jedan dio sadržaja kolumne koju donosi meteorolog Nove BH, Nedim Sladić.
No najprije vam donosi analizu dosadašnjeg toka decembra.
Decembar 2021. godine odlučio je ići stopama svog prethodnika, budući da je već u mnogim predjelima Bosne i Hercegovine ovo drugi mjesec uzastopno vlažniji od prosjeka.
U odnosu na 11. mjesec koji je u centralnim predjelima ocijenjen kao ekstremno kišan, možemo reći da je decembar zasad pomazio spomenuta područja mirnijim vremenskim prilikama.
Takvu beneficiju nije imala Tuzla niti šire područje Tuzlanskog kantona, budući da su oštro kažnjeni intenzivnim snježnim padavinama koje su usljed teškog snijeg proteklog vikenda pričinile veliku materijalnu štetu, a iz sistema iskopčale na hiljade domaćinstava, ostavivši ih bez opskrbe električnom energijom.
Na području Tuzle palo je 39 cm snijega, dok je u višim predjelima ta cifra prelazila i pola metra.
Ni ovaj mjesec ne miluje… previše
Specifičnost ovog snijega je da je pristizao iz smjera centralne i zapadne Srbije istočnim i sjeveroistočnim strujanjem prema Tuzlanskom kantonu, a kao posljedica ciklone nad jugom Europe koja je pumpala veliku količinu vlage i toplijeg zraka prema Srbiji, dok se istovremeno sa sjevera gurao hladniji zrak zbog čega su se navedena područja našla na razgraničenju dvije zračne mase, gdje se topao zrak istiskivao u slobodnu atmosferu, hladeći, šireći, i kondenzujući se, što je uzrokovalo pojačanje intenziteta padavina – i obično ovakve sinoptičke situacije su idealne za intenzivne padavine na području Tuzlanskog kantona.
U skladu s takvom situacijom, snijeg je padao konstantno pri temperaturi od 0 ºC zbog čega je često bio vrlo gust i vlažan, a samim tim i težak, jer s jačim prodorom hladnoće sa sjevera i padom temperature došlo je do rasta pritiska i prestanka padavina, pri čemu snijeg nije imao priliku da postane sitniji, prenosi N1.
Milijarde i milijarde litara vode nad Beogradom? Da, dobro ste pročitali!
Već prethodno natopljene grane kišom su pod dodatnom težinom vlažnog snijega pucale, što ne bi bilo neobično da je riječ o proljeću jer bi bile prekrivene lišćem – koje bi obnašale ulogu tereta.
Da bismo dočarali zašto su popucala brojne grane u gradu, najbolje je vidjeti idući podatak. Pošto podaci nažalost još nisu dostupni za Tuzlu o količini padavina koja je pala tokom proteklog vikenda na kvadratni metar, sličan primjer zbog sličnog problema koji je imala i Tuzla smo izračunali za grad Beograd koji pokazuje da je tog vikenda zabilježio 66 litara po metru kvadratnom, od čega 28 u kiši i 38 u snijegu.
Impozantna činjenica je da je za manje od 48 sati palo padavina na svaki kvadratni metar teritorije Beograda koliko u prosjeku padne za decembar mjesec.
Međutim, ukoliko vidimo koliko se uistinu vode sručilo na teritoriju cijelog grada, uzeli smo podatke sa zvanične stranice grada Beograda u kojoj stoji da šira teritorija mjeri površinu od 3222 kilometra kvadratna, a potom i podatke Republičkog hidrometeorološkog zavoda Republike Srbije o 66 litre po kvadratnom metru.
Nakon izvršenih konverzija, izračunatih volumena i ukupnih brojki dobili smo da se na teritoriju cijelog grada Beograda proteklog vikenda izručilo slovom i brojem 212 milijardi i 652 miliona litara, što snijega, što kiše – a što je dovoljno da napuni čak 85.061 olimpijski bazen u koji stane 2.500.000 litara vode. I ne popucale pod tolikom količinom vode!
