Tonino Picula, zastupnik u Evropskom parlamentu, u intervjuu za mostarski portal “Dnevnik.ba”, govori o političkoj krizi u BiH, perspektivama i načinu rješenja hrvatskog pitanja, federalizmu kao srednjem putu i “najboljem modelu za ustroj višenacionalnih država kakva je BiH”.
Već godinama Picula upozorava na neizbježnost reforme ili, kako kaže, barem nadogradnje dejtonskog poretka i izbornog sistema, te potrebe implementacije presuda Ustavnog suda.
Prema Piculi, Milorad Dodik u najnovijem zamahu svog destruktivnog ponašanja nakon tzv. Inzkovog zakona, odnosno dopuna zakona kojima se zabranjuje negiranje genocida u Srebrenici, ima kontinuiranu podršku svojih vanjskih sponzora.
“Smatram da je loše što se i hrvatska politika u BiH previše oslanja na Dodikov programirani pseudoavanturizam. Uz otvorenu podršku Putinove Rusije, u politiku afirmiranja Dodika uključio se i Viktor Orban.
Tako mađarski premijer, nimalo neočekivano, efikasno narušava moguće čvršće pozicioniranje EU u aktualnoj krizi u BiH. Tu je i, naravno, problematična uloga srbijanskog predsjednika Vučića, koji aktivno destabilizirajuće djeluje u regiji maskirajući svoje prave namjere različitim regionalnim inicijativama”, dodaje.
Takva konstelacija snaga zakonito jača, smatra Picula, i potiče unitaristički blok u BiH koji iza krinke borbe za građansku državu promovira političke i materijalne interese jednog dijela bošnjačke elite.
“Postojeći model ustrojstva BiH, kad se uzme u obzir njegova sada već kronična nefunkcionalnost, otvara dovoljno prostora unitarizmu kao i njegovom pandanu secesionizmu. Dejtonski poredak trpi cijeli niz ozbiljnih slabosti jer je, između ostalog, sukobe u BiH zamrznuo bez ozbiljne mogućnosti da se razriješe”, tvrdi Picula.
Problem je i u tome što dobar dio međunarodne zajednice sada, nakon dugog perioda kada je to bila prava tabu tema, naglašava Picula, prepoznaje potrebu njegovog mijenjanja, ali, nimalo paradoksalno, sada bosansko-hercegovačke političke stranke koče reforme koje bi osigurale da se u zemlji odblokiraju zakočeni procesi.
“Nije pretjerano zaključiti kako je BiH danas neka vrsta asimetrične konfederacije u kojoj hrvatski narod ima pravo tražiti novu generaciju političko-pravnih rješenja za zaštitu svog položaja kao konstitutivni čimbenik”, rekao je hrvatski europarlamentarac.
Hrvati u svakom slučaju jesu i trebaju ostati konstitutivni narod u BiH, ističe, i svaka reforma izbornog zakona to će morati uzeti u obzir.
“Pogotovo pri biranju političkih predstavnika i poštujući odluke vlastitog Ustavnog suda. Pitanje dalekosežnije političke budućnosti Hrvata u BiH ovisit će ne samo o reformiranom izbornom sistemu nego i budućim izbornim izjašnjavanjima.
Hrvati se ne smiju više olako dovoditi u ovisnički odnos naspram bilo koje političke opcije bez obzira koliko se predstavljala kao ekskluzivni zaštitnik njihovih interesa”, mišljenja je Picula.
Picula ne vidi mogućnost brisanja konstitutivnih naroda iz Ustava BiH, niti posljedično pretvaranje Federacije BiH u bošnjački entitet jer bi to označilo kraj BiH kakvu poznajemo, baš kao i pokušaj izdvajanja nekog entiteta iz državne cjeline.