O aktuelnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini govori zastupnik SDA Šemsudin Mehmedović.
GOSPODINE MEHMEDOVIĆU, GDJE JE IŠČEZAO OPTIMIZAM POLITIČKIH PREDSTAVNIKA S POČETKA 2021, KADA SE GOVORILO O REFORMAMA KOJE STOJE PRED BIH? DOGOVORA NIJE BILO NI O ČEMU, A U 2022. SMO UŠLI S VELIKIM TENZIJAMA.
“Sa ove distance ne bih se usudio govoriti o optimizmu prije godinu, jer su to bili realni politički okviri koje su politike mogle iznijeti u prethodnoj godini da nije bilo turbulencija koje su uzdrmale Dejtonski sporazum, a samim tim i opstojnost naše države.
Historičari će analizirati da li je Dodik mogao napraviti veću štetu u samo nekoliko mjeseci rovarenja po ustavnopravnom poretku, nego cijela neofašistička klika devedesetih prije nego što je krenuo rat na Balkanu”, ističe Mehmedović na početke za Oslobođenje.
Zaleđeni mir koji smo dobili Dejtonskim sporazumom je neko pokušao zapaliti, ali za sada neuspješno, navodi.
“Mi smo u prošlu godinu ušli sa ozbiljnim razgovorima o radu na 14 prioriteta koje je pred nas stavila Evropska unija. Govorili smo da će izborni proces biti izmijenjen. Ušli smo ozbiljno u drugu godinu borbe sa koronom. Ništa se od toga nije uradilo! Blokada rada državnih institucija je državu stavila u politički ćorsokak, a do sada nisu došle nikakve ozbiljne reakcije na ovakvu situaciju, osim deklarativnih izjava mnogih zvaničnika da se politički milje mora promijeniti i da se Gordijev čvor koji je upetljao Dodik mora riješiti.
U prošloj godini se možemo jedino pohvaliti činjenicom da će rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2021. biti na nivou od 3,4 odsto, a sličan rast se predviđa i za ovu godinu. Tako, dok se političari iživljavaju nad našim građanima, ljudi u našoj Bosni dobro rade, ali ipak ima mnogo i onih koji samo preživljavaju”, ističe.
Jedna od rijetkih dobrih vijesti je i priznanje našoj kinematografiji za najbolji evropski film u 2021. Ipak, film “Quo vadis, Aida?” je nama Bosancima još jednom oživio sjećanja na našu kolektivnu traumu, genocid koji je Evropa promatrala nijema i bez reakcije.
Tako, početak prošle godine i njen kraj su, po mom mišljenju, totalno različiti, jer je klima unutar međunarodne zajednice, mislim tu na Evropsku uniju, bila različita. Dok su se oni borili sa pandemijom, mi smo odjednom bili zaboravljeni od svih, tako da su prosrpske neofašističke snage iskoristile momenat nemoći Evrope da u Bosni naprave nezapamćen darmar od rata do danas”, podvlači Mehmedović.
ZAŠTO IZOSTAJU SNAŽNIJE, ODLUČNIJE REAKCIJE MEĐUNARODNE ZAJEDNICE SPRAM AKTERA KRIZE U KOJOJ SE BIH NAŠLA?
– Zabavila se Evropa sama sa sobom, a onda su i evropski partneri u jednom trenutku odustali od nas. Nismo mi zaboravljeni “ćošak svijeta”, ali moram ovdje istaknuti da jedan duži period Bosna nije bila u fokusu međunarodne zajednice.
Faktora je mnogo, ali kada je dirnut taj zaleđeni mir o kojem govorim, prvo su reagovale Sjedinjene Američke Države, osvjedočeni prijatelji naše države, ali kažimo i to, kreatori Dejtonskog mirovnog sporazuma iz kojeg je proistekao dejtonski Ustav, a onda i Ustavni sud.
Razmišljajući tako, stranci smatraju da mi imamo mehanizme u svojim rukama kojima možemo zaštititi ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
Kada su uvidjeli da Dodik uz pomoć, sada vidimo, faktora i sa istoka i sa zapada, ruši državu, pokrenuti su mehanizmi međunarodne zajednice kojim bi se zaštitile suverenost i neovisnost naše zemlje. Problem, prije svega, EU je jačanje desničarskih pokreta u pojedinim zemljama članicama EU, te stoga je zabrinjavajući trend u politici Unije, naročito kada se govori o Bosni kao potencijalnom kandidatu za članstvo.
Mnogo je pokazano homofobnog u istupima Slovenije, hrvatskog predsjednika, Srbije, Mađarske, koji traže sagovornike za ostvarenje svojih političkih ciljeva. Neće moći!
LIDER SNSD-A NE ODUSTAJE OD SVOJIH ŽELJA. SASLUŠANJA SU POČELA, HOĆE LI TUŽILAŠTVO BIH IMATI SNAGE DA ISTRAJE DO ODLUKE ILI ĆE SVE ZAVRŠITI KAO SA ISTRAGOM O REFERENDUMU?
“Tužilaštvo Bosne i Hercegovine kao neovisna pravosudna institucija će morati oštro reagirati na Dodikovo rušenje države i nepoštivanje Ustava BiH. Povlačenje saglasnosti na državne zakone o odbrani i sigurnosti, sistem indirektnog oporezivanja i o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću je direktan atak ne samo na ustavni poredak nego i na mir i sigurnost države.
Kada bi to neko uradio u nekoj evropskoj zemlji, bio bi proglašen neprijateljem broj jedan. Zaboravila je Evropa špansku Kataloniju, zaboravljaju Nijemci na svoju Bavarsku i da ne pominjem druge “evropske primjere”. Ponavljam, Tužilaštvo mora uraditi svoj posao, pa makar i pod pritiskom međunarodne zajednice, a ako treba, i uz pomoć NATO-a”, govori.
NEUČESTVOVANJEM U GLASANJU, BLOKADI INSTITUCIJA PRIDRUŽILI SU SE I POSLANICI HDZ-A. JE LI TAJ POSTUPAK, USTVARI, USLOVLJAVANJE DA SE PRISTANE NA ZAHTJEVE HDZ-A KADA JE RIJEČ O IZBORNOJ REFORMI?
“To je samo dokaz da SNSD i HDZ rade u sinergiji protiv cjelovite i nezavisne BiH. Ovdje se, ustvari, radi o pokušaju ostvarenja ratnih ciljeva Hrvatske i Srbije putem ova dva politička satelita u Bosni. U više navrata sam isticao da je Hrvatska zajednica Herceg-Bosna prisutna de facto, ali da nije opečaćena de jure. To želi većinska hrvatska politika u Bosni, to žele neprijatelji Bosne iz Hrvatske.
Izborni zakon je tako sada HDZ-u došao kao najveći argument u borbi za teritoriju. Jer, ako imaju teritoriju, imaju i izborne jedinice. A sutra, ko zna – novi bosanskohercegovački entitet koji će tražiti autonomiju kako bi se prisajedinio Hrvatskoj. Suština je u tome da Hrvati žele izmjenu Ustava, Izbornog zakona i izbornog procesa tako da član Predsjedništva bude garantirano izabran iz HDZ-a.
Svi znamo, a najviše hercegovački Hrvati, koji animozitet imaju građani Hrvatske prema njima. Moja poruka svim Hrvatima koji imaju naš pasoš je da se opredijele za konstruktivne državne snage koje će im omogućiti prvo ostanak, a onda i povratak.
Snage HDZ-a to sigurno nisu, jer su veoma providno stale na stranu velikosrpske politike koja dolazi iz Beograda. Historijsko pamćenje na Balkanu je kratkog daha, pa ću samo napomenuti da su Hrvati veoma lako zaboravili devedesete, Vukovar, Dubrovnik, Zadar…, a u Bosni Posavinu, srednju Bosnu i cijeli RS, iz kojeg su prognani”.
LIDER SNSD-A PUTEM HRT-A OBEĆAVA HRVATIMA TREĆI ENTITET. JE LI ON UOPĆE MOGUĆ I, AKO JESTE, ZNAČI LI TO DA JE DODIK SPREMAN ODREĆI SE DIJELA RS-A?
– To vam je kao da dječaku obećate skupi Mercedes i odete na pijacu pa kupite lijepu igračku. Dodik će, izgubljen u svojim nedovršenim lažima, obećati kule i gradove svim mrziteljima Bosne.
To su ga naučili Srpska pravoslavna crkva i Memorandum I i II SANU. Dodik samostalno nema kapacitet niti da bude dobar načelnik svojih Laktaša, a kamoli da ovako samoinicijativno obećava i treći entitet. On je, naime, ubijeđen da sada može sve.
Moram, ipak, reći da je Dodik potopio bilo kakve izglede za dogovor o Izbornom zakonu. On je doveden na državnu Hrvatsku radio-televiziju kako bi kazao da udovoljava zahtjevima Čovića oko Izbornog zakona i virtualne izborne jedinice koju bi, navodno, usaglasili i Bošnjaci.
Treba sada vidjeti nakon ovog njegovog istupa ko će uopće razgovarati, a kamoli pregovarati o Izbornom zakonu od bosanskih političkih snaga. Moja su predviđanja da će neposredno nakon praznika pritisak međunarodnih faktora i odluke Tužilaštva baciti Dodika ili u prošlost ili na optuženičku klupu.
VIDEO KOJI JE OBJAVLJEN NA TWITTER NALOGU MINISTRICE TURKOVIĆ NAKON SUSRETA SA RUSKIM ŠEFOM DIPLOMATIJE IZAZVAO JE BROJNE KOMENTARE. ČEMU TAKVI NEDIPLOMATSKI POTEZI ŠEFICE DIPLOMATIJE?
– Osim neobične prezentacije Twitter naloga, ja u njemu ne vidim ništa sporno. Ona je prilikom susreta sa ministrom vanjskih poslova Ruske Federacije Sergejom Lavrovom iskazala želju većine Bosanaca da imamo normalne odnose sa Rusijom, koja je među prvim priznala našu nezavisnost.
Međutim, Rusija mora shvatiti da nakon priznavanja Bosne kao suverene i samostalne zemlje formalnu komunikaciju je neophodno obavljati putem protokola institucija dvije zemlje, sve drugo je nediplomatski i ruši dobre i prijateljske odnose.
Također, izjave ambasadora moraju predstavljati zvaničnu politiku Rusije, a ne njega osobno.
NIJE OSTALA NEZAPAŽENA NI VAŠA OBJAVA NA FACEBOOKU. BILI STE U DOBOJU, OD NAJAVLJENOG HAPŠENJA NIJE BILO NIŠTA. I DOBOJSKOTUŽILAŠTVO JE OBUSTAVILO ISTRAGU PROTIV VAS. KADA IDETE U BANJU LUKU?
Bio sam na kafi u Doboju, a u Banju Luku idem čim mi se ukaže potreba, jer sam tu proveo najljepše dane. Tu sam studirao
“Neprikosnoveno pravo svakog građanina Bosne i Hercegovine je da se može slobodno kretati po njoj. Doboj je grad u kojem sam pohađao srednju školu i koji je od mog doma udaljen pet-šest kilometara. Često sam tu, imam prijatelje, kolege s kojim sam radio prije agresije na Bosnu.
Ko je vidio da političari hapse građane? Ko je vidio da političari hapse državne zastupnike? Mene su građani birali, kao i njega. Niti jednom građaninu BiH, građaninu svijeta nije zabranjeno hodati po našoj zemlji, osim onih koji su iza rešetaka zbog ratnih zločina ili koji su presuđeni za ratne zločine, pa se kriju po Srbiji i Rusiji”, navodi.
KAKO GLEDATE NA ISTUPE BUŽIMSKE SDA O BILBORDU SA ČESTITKOM ZA BOŽIĆ I NOVU GODINU. TREBAJU LI NAM I PRAZNICI SLUŽITI ZA POLITIKANTSTVO I JE LI NAČELNIK BUŽIMA, ČLAN STRANKE KOJOJ PRIPADATE, PRETJERAO U REAKCIJAMA?
“U politici SDA i njenim programskim ciljevima stoji da sve ljude poštujemo i njegujemo svoju, a poštujemo tradiciju drugih i drugačijih
“Pravo svakog je da slavi ono što želi. Civilizacijski čin je komšiju obići ili mu čestitati njegov praznik na prikladan način. Ako se politika jednog kantona odlučila da civilizacijski čestita praznik svome komšiji, slučajnom prolazniku ili Novu godinu onom ko je slavi, ne vidim u tome ništa loše.
U Tešnju, iz kojeg ja dolazim, gdje se u prečniku od 200 metara nalaze džamija, pravoslavna i katolička crkva koje su u ratu čuvali policajci RBiH, čestitamo sve praznike koji ne vrijeđaju druge.
Naše je da gradimo slobodno društvo u kome vladaju pravda, sigurnost življenja, sigurnost u našoj različitosti. Bog da je htio, stvorio bi nas sve iste, a nije. Stoga treba da se međusobno poštujemo, uvažavamo, nadmećemo u dobru jedni prema drugim, promovišući vrijednosti svakog.
Smatram da je tolerancija neophodna za sretan život u našoj Bosni, bez obzira na to kroz što trenutno prolazimo. Ovo je i prilika da nam svima poželim sretniju ovu godinu u koju smo ušli, u kojoj trebamo pokazati više hrabrosti u borbi za državotvornost, suverenitet i nezavisnost naše Bosne. Jer, kada je Bosna sretna, i njeni Bosanci su joj vjerniji, a i blagosloveniji”, zaključuje Mehmedović.
