Kao što su vodeći politički analitičari predviđali, pregovorio o izmjenama Izbornog zakona u BiH u Neumu su propali.
Zajednički imenitelj političkih strategija Milorada Dodika (SNSD) i Dragana Čovića (HDZ BiH) je zahtjev za povratkom nadležnosti, odnosno za legitimnim predstavljanjem konstitutivnih naroda.
Svima je jasno šta rade ova dva čovjeka trenutno našoj državi.
Jedan zaboravlja presude iz Haga, drugi presude iz Strasobourga…
Veliku odgovrnost za aktuelnu situaciju u regionu, prema analizi predsjednice Helsinškog komiteta za ljudska prava Srbije, Sonje Biserko, imaju Evropska unija i NATO jer su duboko “ugrađeni” u region.
Biserko smatra da je riječ o silama koje imaju jake alatke da situaciju da srazmjerno od situaciju, koja u tom momentu njima odgovara, “okreću mlin na svoju ploču”.
“Dopustili su oživljavanje nacionalnih strategija, prije svega srpske, koja se posljednjih godina sprovodi kao “srpski svet”. Beograd i dalje smatra da su stvorene istorijske okolnosti za realizaciju tog projekta koji je već daleko odmakao. Stoga, Beograd ima interes da se Bošnjaci radikalizuju na čemu stalno i insistiraju, posebno Dodikova retorika.
Također, Beograd nema interes da se situacija između Bošnjaka i Hrvata reguliše, a time i Federacija učini funkcionalnom. Nije slučajno da Dodik sve vrijeme podržava Čovićeve zahtjeve i da su u suštini partneri na istom zadatku. Činjenica da pregovori u Neumu nisu uspjeli također govori o tome da Čović nije spreman na dogovor”, kaže za N1 Sonja Biserko osvrćući se na propale pregovore u Neumu ocjenom da lideri nemaju ni interes da se dogovore.
“Međutim i NATO i EU treba da naprave radikalnije zahvate kako bi se Bosna dovela do tačke funkcionalnosti. Nije uverljivo da se pregovara sa ljudima koji su do jučer bili na drugačijim projektima. Zato sankcije treba da budu učinkovitije što pre. Ne može se samo razgovarati sa liderima tri naroda, koji su uzurpirali sve poluge vlasti i pre svega čuvaju svoje stečene pozije, u prvom redu finansijske. Oni nemaju interes da se dogovore”, navodi predsjednica Helsinškog komiteta za ljudska prava Srbije.
Kada se spomene “građanska opcija”, nacionalističkim vođama se zavrti u glavi.
“Bosni i Hercegovini treba vratiti sekularni okvir kako bi tri etnonacionalne zajednice mogle naći modus vivendi u oviru vrijdnosti koje su ugrađene u Ustav BiH. Dijalog treba vratiti u institucije. Svi građani BiH treba da daju svoj doprinos u stvaranju nove paradigme.
Treba imati u vidu da se problemi i izazovi pred kojima se nalazi Bosna, region, a i Evropa, nemaju etničke odgvore već globalne. Bosna je bila sinonim zajedništva koje je narušeno zločinom, etničkim čišćenjem i genocidom. Ne može se rešavati budućnost Bosne bez imanja u vidu i tog naslijeđa”, zaključuje Biserko.
