Povodom izjava premijera Hrvatske Andreja Plenkovića da se u BiH izbori ne trebaju održati izbori pod svaku cijenu, te povodom izjave predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića, da BiH nije nikakva država, te da nikada neće ući u NATO, oglasio se predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić.
“Gospoda Milanović i Plenković moraju znati da je pitanje održavanja izbora unutarnje pitanje države Bosne i Hercegovine. O tome se neće odlučivati u Zagrebu, nego će o tome odlučivati institucije Bosne i Hercegovine koje su odgovorne za provođenje izbora”, kazao je Komšić i dodao:
“Svako dalje miješanje u izborni proces u BiH, ne može biti drugačije shvaćeno nego kao napad na demokratiju u jednoj suverenoj i međunarodno priznatoj državi. Što se tiče NATO-a, Bosna i Hercegovina i njene institucije su u tome smislu donijele relevatne odluke, a o članstvu BiH u NATO se neće odlučivati u Milanovićevoj “maloj Moskvi”, nego na mnogo značajnijim mjestima”.
“Ako Plenković i Milanović misle da će ponižavanjem države Bosne i Hercegovine ostvariti svoje interese u Bosni i Hercegovini, onda se varaju”, zaključio je Komšić u reakciji na navode Andreja Plenkovića i Zorana Milanovića.
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović komentarisao je političku situaciju u regionu i pregovore povodom Izbornog zakona u BiH, kazavši da “ako ne dođe do dogovora, izbori se ne bi trebali održati”.
“Ako ne dođe do dogovora, izbori se ne bi trebali održati, učinit ću sve da se ne održe. Možda to nije puno. Istovremeno, diplomatska grana famozne EU zagovara stojalište koje je ali potpuno oprečno hrvatskim nacionalnim interesima. Ne ulazim za tumača interesa bh. Hrvata, ali o njihovom stavu da se izbori u slučaju da ih se nastavi lagati i opstruirati ne održe“, kazao je Milanović.
Dodao je još da se radi o “sistemskoj opstrukciji”.
“Briselska birokracija, kontra. Točno vidiš sistemsku opstrukciju, koji tamo posjednu u Neumu dva dana predstavnike Hrvata i predstavnike SDA, bošnjačke strane. I onda vrše pritisak na Čovića da popusti. Svako popuštanje hrvatske strane, ne Čovića, znači propast. Doveden si do toga da si na rubu klisure, da tražiš milostinju”.
“I onda ko je kriv? Kriv je hrvatski element, zašto? Zato što stoji na putu uspjehu tih čatologa, inače bi se vratili na bijelom konju kao neko ko je riješio problem. Ali šta nudiš? Nudiš pokvarenu robu. Hrvatski predstavnici kažu: Varate i muljate nas godinama, ne možemo to potpisati”, kazao je Milanović, prenosi N1.
Podsjećamo, Evropski parlament osudio je secesionizam lidera SNSD-a Milorada Dodika i pozvao Evropsko vijeće da uvede sankcije lideru SNSD-a i njegovim saradnicima, ali je naročitu pažnju u bh. javnosti privukla činjenica da su zastupnici HDZ-a Hrvatske glasali protiv.
Riječ je o amandmanu uz godišnji izvještaj Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta. Amandman su podnijeli zastupnici Pedro Marques, Tonino Picula i Thijs Reuten, a za njega su glasala 504 zastupnika u EP-u.
Zanimljivo je da su “za” glasali zastupnici SDP-a Hrvatske, iako je predsjednik Zoran Milanović, koji dolazi iz te stranke, nedavno je izjavio da bi onaj ko u ime Hrvatske glasa za sankcije protiv Milorada Dodika, za njega bio izdajnik.
Uvjerljiva većina u Evropskom parlamentu, uključujući i zastupnike SDP-a, podržala je amandman u kojem se, između ostalog, poziva Evropsko vijeće da uvede ciljane sankcije za Dodika i njegove suradnike u RS, zbog korupcije, kontinuirane destabilizacije i podrivanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.
Delegacija HDZ-a u Evropskom parlamentu već je ranije reagirala saopćenjem u kojem su kritizirali Piculin amandman.
“U ovim prelomnim trenucima za budućnost hrvatskog naroda u BiH, ali i budućnost cijele zemlje, potpuno je promašeno zaoštravanje retorike, skretanje pažnje s temeljnog pitanja izmjene izbornog zakona i pozivanje na sankcije, koje trebaju biti isključivo krajnja mjera”, naglašava se u saopćenju zastupnika HDZ-a u Evropskom parlamentu.
Šef HDZ-ovih eurozastupnika Karlo Ressler za riječki Novi list dodatno je pojasnio zašto je njima ovaj amandman bio neprihvatljiv.
“Istina je da je većina EPP-a bila za, osim Slovenaca i Francuza te nekolicine Nijemaca. Ali, nije konstruktivno u ovom trenutku, dok traju pregovori o izmjeni izbornog zakonodavstva, pozivati na sankcije, čak to može postati kontraproduktivno za dogovor o onome što je za nas ključno, ravnopravnost Hrvata, i da oni mogu izabrati svoje legitimne predstavnike u BiH.
Dolijevati ulje na vatru uopće nije mudro i odgovorno kada je jasno da se mora postići dogovor sva tri konstitutivna naroda. I hrvatska Vlada ima pristup za koji se mi zalažemo u Evropskom parlamentu”, ističe Ressler.
Upitan je da li je onda Dodik u ovoj specifičnoj situaciji hrvatski politički saveznik ili barem važan partner.
“Mislim da svi razumiju da je potreban dogovor triju strana. Stoga zveckanje sankcijama nije korisno, ne pridonosi rješavanju problema koji je ne samo bitan Hrvatima, nego i za budućnost cijele BiH.
Ponavljam, amandman je za nas bio deplasiran i promašen, pogotovo što se u njemu dvosmislenom formulacijom insinuira da i Hrvatska ima nekakvu agendu destabiliziranja BiH”, zaključuje Ressler.
