Sjedinjene Države i ostale članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija osudile su odluku ruskog predsjednika Vladimira Putina da napadne Ukrajinu na sjednici 15-članog tijela u New Yorku, održanoj u isto vrijeme kad je zvanična Moskva objavila odluku. Ambasador BiH u UN-u Sven Alkalaj govorio je o dramatičnoj sjednici.
N1: Mogu li UN zaustaviti Rusiju? Generalni sekretar Ujedinjenih nacija nije djelovao ubjedljivo u svom obraćanju Vladimiru Putinu.
Sven Alkalaj: Sudeći po današnjoj situaciji izgleda da ne mogu. Sinoćnja sjednica Vijeća sigurnosti bila je vrlo dramatična. Na njenom kraju generalni sekretar kazao je kako je ovo najgori dan njegovog mandata, te je dodao kako je upravo počela ruska invazija.
Generalni sekretar UN-a prošle sedmice je naglasio da nema alternative diplomatiji. Mislite li da će UN ostati pri takvom stavu i nakon dešavanja od jučer, koja su nastavljena danas?
Zadatak Vijeća sigurnosti je, kao najznačajnijeg tijela UN-a, da pokuša spriječiti i pitanja agresije, invazije i sukoba u svijetu. To je pokušavano do posljednjeg trenutka. Ubjeđen sam da će se napori nastavit i da će se pokušati na svaki način zaustaviti napad. Cilj ruskih napad je da se skine postojeća vlast i da se postave oni koji podržavaju Putina.
Ruski ambasador pri Ujedinjenim nacijama Vasili Nebenzia osudio je Ukrajinu zbog njene politike u regionu Donbasa. Kako je obrazložio vojne napade ruskih snaga i kakav odgovor je dobio sa druge strane?
Svih 14 zemalja su osudile potez Rusije. Ruski predstavnik je pokušavao to ublažiti i odbraniti odluku Moskve. Vrlo mu je oštro odgovorio predstavnik Ukrajine kazavši da oni koji čine zla će završiti u paklu. Na takvu primjedbu ruski ambasador je zaključio sjednicu i otišao. Tako je i završena sjednica Vijeća sigurnosti, a napad na Ukrajinu je već počeo.
Bosna i Hercegovina se, na sjednici Generalne skupštine UN-a, pridružila Izjavi Evropske unije o situaciji u Ukrajini. Koliko je značajno da BiH ima jasan stav u ovoj situaciji?
BiH se mora postaviti na pravu stranu historije jer je i sama prolazila kroz teške periode kao devedesetih godina. BiH nema pravo da se ogluši o takve napade i situacije gdje se vrši invazija na tuđu zemlju. Imamo moralni razlog, ali i obavezu prema sporazumu o pridruživanju EU, moramo pratiti vanjsku politiku Unije.
Ova odluka je naišla na negodovanje u RS, smatrajući da čelnike ovog entiteta “niko ništa nije pitao”?
Treba pogledati kako se 2014. BiH odredila prema Ukrajini i njenom teritoriju Krimu. Tada je Predsjedništvo BiH donijelo odluku kako da se postavi. Dodik zbog ličnih razloga ne želi se zamjeriti Putinu. Isto tako ni delegacija Srbije nije htjela prisustvovati raspravi. Svi komentari koji dolaze iz RS su neumjesni i politički diletantni.
Jučer je Milorad Dodik iznio svoj stav kako Bosna i Hercegovina treba ostati neutralna po pitanju ukrajinske krize, kako se ne bi “kvarili” odnosi sa Rusijom. Kako komentarišete tu poruku?
(Smijeh). Pa Rusija je zaustavila rezoluciju o genocidu, nije prihvatila imenovanje visokog predstavnika i još niz odluka koje nisu išle u prilog BiH. Ne vidim šta je sporno.
Podsjećamo, u Bosnu i Hercegovinu uskoro stiže približno 500 vojnika kao pojačanje sadašnjim snagama EUFOR-a, saznaje Faktor.
Prema informacijama koje imamo, pojačanje stiže zbog eskalacije krize na istoku Evrope, odnosno agresije Rusije na Ukrajinu. Ovaj potez pozdravio je i visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.
– Ova odluka naglašava opredijeljenost međunarodne zajednice za integritet i stabilnost države Bosne i Hercegovine i njenih institucija, koji se zasnivaju na Općem okvirnom sporazumu za mir. Ovoj državi je mjesto u Evropi. EUFOR Althea i visoki predstavnik odlučno će je pratiti na njenom putu ka evropskim integracijama – rekao je Schmidt.
