“Dodiku ne treba pridavati mnogo značaja. On je taj koji poziva ljude po svijetu, ne zovu oni njega”, izjavio je ovo Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH, komentarišući pristup člana Predsjedništva Milorada Dodika kada je u pitanju stav BiH prema ratu u Ukrajini.
Navodi da je Dodikov osnovni problem što se gubi u vlastitoj priči, te da ga zabrinjava na ličnom nivou. Ističe da će biti neprijatan ka onima koji budu kršili Dejtonski mirovni sporazum, podsjetivši opet da je “ključ u njegovim rukama”.
“Zabrinut sam za njega lično. Očito Dodik kao član Predsjedništva BiH ne ispunjava svoje dužnosti i obaveze. Ne može se naći zajednički jezik ako se jednostavno ne želi razgovarati sa drugima”, rekao je Schmidt komentarišući prekinutu Sjednicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
“Nema sjedenja na dvije stolice – takvo je međunarodno pravo”
Osvrnuo se i na rat u Ukrajini, kao i na stav Bosne i Hercegovine prema ovoj krizi.
“Što se tiče Ukrajine, odnosno krize koju generiše Rusija i Putin, situacija je previše ozbiljna da se o njoj i njenim posljedicama ne bi razgovaralo u Bosni i Hercegovini. Ovo je vrlo čudno”, konstatovao je visoki predstavnik u BiH.
Željko Komšić, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine je nakon prekinute sjednice saopštio kako Dodik sprovodi ciljeve dogovorene s Rusijom.
Schmidt u osvrtu na taj komentar navodi da Dodiku ne treba pridavati puno značaja.
“Ne treba davati preveliku težinu Dodikovom značaju. On je taj koji naziva ljude po svijetu, ne nazivaju oni njega. To je velika razlika. Preporučujem da se pročita ono što su čak i Nacionalno-sigurnosno vijeće Srbije i Vučić na tu temu rekli. Naime, stoji da je to invazija koja je u suprotnosti sa međunarodnim pravom.
Ta situacija nema veze sa neutralnošću, treba voditi računa o činjenicama. Pratim šta izjavljuju članovi Predsjedništva BiH. Komšić i Džaferović su naglasili kako je stav BiH po ovom pitanju u potpunosti jasan – nema sjedenja na dvije stolice – takvo je međunarodno pravo i tačka”, izričit je Christian Schmidt u programu N1.
Upitan o tome da li prethodna izjava znači da je Milorad Dodik više proruski nastrojen nego Aleksandar Vučić, te šta će se desiti ukoliko ovaj član Predsjedništva BiH nastavi sa ovakvim izjavama, Schmidt navodi šta je to kod Dodika uočio kao poseban problem.
“Da li je proruski ili šta god da jeste – on se gubi u vlastitoj priči. To je problem, ustvari, kod njega”, rekao je kratko Schmidt.
Na pitanje o tome da li Bih mora jasno osuditi rusku invaziju i uvesti sankcije, Schmidt odgovara kako bismo trebali slijediti Evropsku uniju.
“Naravno da Bosna i Hercegovina ima određenu oblast gdje se može razmisliti šta hoćemo, a šta nećemo uraditi. Ipak, unaprijed se mora znati i o čemu se priča – a ovdje pričamo o agresorskom ratu. Pričamo o napadu kojeg je Rusija poduzela protiv svoje ukrajinske braće, na brutalan način.
Tu svako, a naročito oni koji se smatraju povezanim i sa ukrajinskim stanovništvom i sa Rusima treba reći da to nije uredu. Naravno, to bismo trebali uraditi zajedno sa Evropskom unijom – to je korak kojeg dalje trebamo slijediti”, naveo je Christian Schmidt.
“Ukrajina nije pojedinačan slučaj”
Ističe svoj stav da Ukrajina nije i neće biti pojedinačan slučaj.
“Kada poslušam šta je Sergej Lavrov jučer rekao u Ženevi, a naime, pala je riječ o bivšem Sovjetskom savezu – tada mi postaje jasno da Ukrajina nije pojedinačan slučaj. Mora se jasno vidjeti da se ovdje radi o agresiji, ali i povratku novog-starog poretka.
Iako BiH nikada nije bila član Sovjetskog saveza, sve zemlje u ovoj regiji moraju biti sigurne da neće biti dovedene u tešku situaciju. Problem kod Dodika jeste – boravak pet minuta na sjednici Predsjedništva BiH slabi zemlju – a ona sada mora biti sasvim odlučna i jasna”, govori Schmidt.
Podcrtava kako BiH nije u opasnosti, te da njoj trenutno niko ne prijeti. Ipak, dodaje, svaki mudar političar sada mora razmisliti šta će uraditi za svoju zemlju i šta je dužan svome stanovništvu, te da upravo to u BiH nedostaje.
Podsjeća i na zanemarenih 14 prioriteta za napredak na putu ka EU, kao i na njihovu važnost.
“Put u Evropu značit će i određenu stabilizaciju u zemlji. Zato se ja i zalažem – da sve zemlje Zapadnog Balkana budu tijesno povezane sa Evropskom unijom”, rekao je kratko Schmidt.
Upitan o tome da li će biti ikakvog ubrzanog pristupa kada je u pitanju BiH – navodi kako će se ići “ubrzano korak po korak”.
“Važno mi je da za sve mlade ovdje pošaljem jasnu poruku: Evropa vas želi”, navodi Schmidt za N1.
“Ključ je u mojim rukama”
Ipak, sve one koji koče napredak na ovom putu, podsjeća: Ključ je u mojim rukama.
“Ja sam ovdje pola godine i čudim se šta je urađeno pogrešno, šta nije urađeno… Moram reći za neke diskusije koje čujemo ovdje od političara – bolje bi bilo da se brinu za stvarni život ove zemlje. Ja to neću tek tako posmatrati, nemojte se brinuti za to.
Ja sam neko ko dolazi iz zemlje gdje su ljudi navikli da razmisle, da sortiraju stvari, pa da onda donesu odluke. Mogu da poručim donosiocima odluka ovdje – ako postoji agenda koja ih vodi a koja glasi ‘mene zemlja ne zanima, zanimam sam sebe lično’ – onda su oni na pogrešnom mjestu.
Ja u svojim rukama imam ključ za sve one posljedice koje mogu proizaći iz Dejtonskog mirovnog ugovora”, izjavio je Schmidt.
“Ne može se nakon pet minuta napustiti sjednica i otići razgovarati sa Lavrovim”
Navodi da će biti neprijatan prema onima koji BiH nastave udaljavati od napretka. Napravio je i paralelu između ukrajinskih i bh. građana. Vidi se kako u Ukrajini hrabro brane svoju zemlju, kaže Schmidt, pa se pita kada će u BiH doći taj trenutak da građani kažu ‘moramo one koji ometaju mir sankcionisati’.
“Ne može Dodik nakon pet minuta napustiti sjednicu i otići razgovarati sa Lavrovim. Ovo ponašanje liči na vrtić. ‘Zaboravi to više, počni se konačno baviti politikom u korist svoje zemlje’ moja je poruka njemu. Vrlo vam jasno sada kažem – ja neću u narednom periodu dopustiti da to bude tako, svako mora izvršavati svoje zadatke.
Ne mogu više gledati da se Dejtonski ugovor podriva, to je moj zadatak i ja ću to izvršiti. Sto puta sam ovo ponovio: Ako neko misli da Ustav nije uredu, onda hajdemo sjesti i razgovarati, pa to je samo dokument”, naglašava visoki predstavnik u BiH.
Zajedništvo mora biti put kojim se ide, njegova je ključna poruka.
