Trideset zemalja članica NATO-a sastalo se u Briselu kako bi razgovarali o narednim koracima u Ukrajini.
Diplomatski napori nisu uspjeli okončati haos u zemlji, osam dana nakon što je Vladimir Putin naredio ruskim trupama da izvrše invaziju, navodi se u CNN-ovoj analizi koja pojašnjava zašto zapadni vojni savez nije nametnuo zonu zabranjenih letova u Ukrajini. Podsjećaju kako je NATO ranije uvodio zonu zabranjenog leta u BiH i Libiji, ali kako se ovaj potez smatra kontroverznim u ovakvim situacijama.
Ističe se kako je malo vjerovatno da će se situacija u Ukrajini uskoro poboljšati. Ruski konvoj dug 60-ak kilometara, koji je krenuo prema glavnom gradu Kijevu, danima je u zastoju jer ukrajinski borci drže ključna područja, dok su ruske trupe preuzele druga ključna strateška područja i od jutros zauzimaju nuklearnu elektranu Zaporožje.
Uprkos sumornoj situaciji na terenu, NATO se ne želi izravno uključiti u sukob, uključujući uspostavljanje zone zabranjenog leta, osim što podržava otpor Ukrajine invaziji koja ubija nevine civile, piše CNN.
Glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je u petak da zona zabrane letova iznad Ukrajine nije opcija koju savez razmatra.
“Složili smo se da ne bismo trebali imati NATO avione koji djeluju iznad ukrajinskog zračnog prostora ili NATO trupe na ukrajinskom teritoriju”, rekao je.
NATO je stvoren 1949. kao odgovor na početak Hladnog rata, a njegova izvorna svrha bila je zaštititi Zapad od prijetnje koju je predstavljao Sovjetski Savez. Od kraja Hladnog rata mnoge su se bivše sovjetske nacije pridružile NATO-u, na veliko neodobravanje Putina.
Zona zabrane letenja je područje u kojem određeni avioni ne mogu letjeti iz više razloga. U kontekstu sukoba kakav je onaj u Ukrajini, to bi vjerojatno značilo zonu u kojoj ruski avioni nisu smjeli letjeti, kako bi ih spriječili u izvođenju zračnih napada na Ukrajinu.
NATO je ranije uveo zone zabranjenih letova u zemljama nečlanicama, uključujući Bosnu i Hercegovinu i Libiju. Međutim, to je uvijek smatra kontroverznim potezom jer znači polu-uključenost u sukob bez potpunog angažiranja kopnenih snaga, pojašnjava se u tekstu.
Zašto se Rusija osjeća ugroženom od NATO-a?
Putin je dugo vjerovao da je Rusija postigla loš dogovor nakon raspada Sovjetskog Saveza – nešto što je nazvao “najvećom geopolitičkom katastrofom 20. stoljeća”.
Požalio se da je NATO s vremenom proširio svoje granice prihvaćanjem istočnoeuropskih zemalja koje su nekada bile dio Sovjetskog Saveza, što znači da Rusija sada dijeli kopnenu granicu s najvećim svjetskim vojnim savezom, smanjujući tako svoju geopolitičku moć u onome što je bilo nekoć sfera utjecaja Moskve.
Još u februaru je zahtijevao da se NATO smanji na granice iz 1997. godine, prije nego što su se baltičke nacije Latvija, Litva i Estonija, od kojih dvije posljednje graniče s Rusijom, pridružile savezu.
