Predsjednik Rusije Vladimir Putin razgovarao je danas sa turskim kolegom Recepom Tayyipom Erdoganom a tema je bila ruska invazija na Ukrajinu i mogućnost za rješavanje krize.
Nakon jednosatnog telefonskog razgovora, kabinet turskog predsjednika naveo je da je Erdogan rekao Putinu da je Turska spremna da doprinese mirnom rješavanju sukoba, dodajući da bi prekid vatre ublažio zabrinutost zbog humanitarne situacije.
Turski predsjednik pozvao je svog ruskog kolegu da proglasi prekid vatre u Ukrajini, otvori humanitarne koridore i potpiše mirovni sporazum.
Putin je Erdoganu rekao uslove pod kojima bi to jedino učinio.
“Rusija će zaustaviti svoju vojnu operaciju samo ako Ukrajina prestane da se bori i ako se ispune zahtjevi Moskve”, navodi Kremlj u saopćenju.
Putin je dodao da operacija u Ukrajini teče po planu i rasporedu, te da se nada da će ukrajinski pregovarači zauzeti konstruktivniji pristup u razgovorima i uzeti u obzir realnost na terenu.
Podsjećamo, jučer je Erdoganov portparol Ibrahim Kalin rekao da je bitno da Rusija ima pouzdanog sagovornika s kojim će razgovarati dok je Zapad “spalio mostove” s Moskvom i da Ankara neće odustati od veza ni s Rusijom ni s Ukrajinom.
U narednim danima najavljen je razgovor Putina i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.
Podsjećamo, ruski lider Vladimir Putin naredio je vladi da sastavi popis zemalja koje su uvele sankcije njegovoj zemlji. Pretpostavlja se da će ruske vlasti osmisliti vlastiti sistem sankcija za navedene zemlje.
“Putin je naredio ministarima da u sljedeća dva dana sastave popis zemalja koje su sankcionisale Rusiju, njene kompanije, organizacije i pojedince”, javljaja agencija RIA.
Kremlj je saopćio da je Putin potpisao dekret o privremenim pravilima za ispunjavanje obveza prema nekim inozemnim kreditorima.
Ta odluka dopušta privremeno ruskim kompanijama da svojim zajmodavcima iz zemalja koje sudjeluju u, kako su kazali, neprijateljskim aktivnostima protiv Ruske Federacije isplate vrše u ruskoj valuti.
Prema JPMorgan Chaseu, napad na Ukrajinu mogao bi dovesti do kolapsa ruske ekonomije poput onog iz 1998. godine.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je jučer novinarima da se Zapad angažovao u ekonomskom razbojništvu protiv Rusije i da će Moskva na to odgovoriti.
Putin je ranije govorio da zapadne sankcije Rusiji nalikuju objavi rata i branio je rusku invaziju na Ukrajinu, rekavši da Moskva treba braniti one koji govore ruski na istoku Ukrajine, kao i svoje interese.
Tokom protekle sedmice, zapadne države su pojačale sankcije protiv Rusije u odgovoru na njenu invaziju na Ukrajinu. Ove mjere su najoštrije od onih nametnutih Iranu 2010. i Sjevernoj Koreji 2013. godine.
Bez sumnje, najsnažniji udarac ruskom finansijskom sistemu je nametanje sankcija Centralnoj banci Rusije (CBR), koja igra ključnu ulogu na domaćem deviznom tržištu.
EU i SAD su na svoju listu sankcija stavile niz ruskih banaka i velikih kompanija. Osim toga, SAD je blokirao pristup tržištima kapitala 13 velikih ruskih kompanija i banaka i zabranio je američkim investitorima da kupuju nove ruske vladine obveznice u njihovoj inicijalnoj javnoj ponudi i na sekundarnom tržištu. Države G7 također su odlučile da će isključiti ruske banke iz sistema SWIFT.
