Potpredsjednik SDP-a BiH Vojin Mijatović komentirao je otvoreno pismo predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića evropskoj administraciji.
“Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH, je jučer uputio pismo evropskoj administraciji kojim formalno traži prijem BiH u Evropsku uniju.
Potez koji je bio neophodan i prijeko potreban u ovom trenutku.
Bosna i Hercegovina bez dileme nije spremna za ulazak u Uniju, ali nije u ništa gorem stanju nego Rumunija i Bugarska u momentu kada su primljene u članstvo.
Dakle, bez dileme prijem u članstvo je prevashodno političko pitanje, pa onda sve ostalo.
Evropa mora da se odluči želi li Zapadni Balkan u svom sastavu ili ne, želi li ujedinjenu Evropu ili samo klub odabranih.
Željku Komšiću želim čestitati na ovom potezu, a Bruxellesu želim poručiti da se sa Miloradom Dodikom nema šta pregovarati, on je diktator koji vodi jedan režim, ukoliko s njim pregovarate, onda pregovore otvorite i sa Vladimirom Putinom tu nema razlike.
Ovo je momenat koji se neće ponoviti, isključivo je stvar političke odluke Bruxellesa i nemojte nas više zamajavati, ili smo dio evropske porodice ili ste nas ostavili i lagali sve ove godine“, poručio je Mijatović.
Pismo Komšića EU prenosimo u cjelosti:
U prethodnom periodu, ispunjavajući dio obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), koje se tiču usklađivanja naše vanjske politike s vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije, Bosna i Hercegovina se pridružila svim EU mjerama usmjerenim protiv onih koji su izvršili napad na suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine.
Posebno želim istači da je to kontinuitet stava Predsjedništva Bosne i Hercegovine od 2014. godine, kojim se osuđuje aneksija Krima od Rusije, čime je narušen teritorijalni integritet Ukrajine i izvršen direktan udar na njen suverenitet.
Dozvolite da u ime građana Bosne i Hercegovine, zajedno s brojnim drugim zemljama, opasnu političku i vojnu aktivnost Rusije ocijenim neprihvatljivom, posebno jer se takva politika nalazi izvan normi međunarodnog javnog prava i njegovih važećih akata, kao što je to Povelja Ujedinjenih nacija.
U ovo vrijeme, kada jedna velika zemlja, koristeći svoje vojne potencijale, nastoji zauzeti i sebi potčiniti susjednu zemlju, više nego ikada je potrebno evropsko jedinstvo i jasan signal da je Zapadni Balkan dio Evrope, a države koje ga čine neupitne buduće članice EU.
Ta vizija Bosne i Hercegovine i Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji počiva na Strategiji vanjske politike Bosne i Hercegovine.
Imajući u vidu navedeno, smatrajući kako smo svi zajedno u situaciji da sagledamo sve buduće političke i sigurnosne aspekte u Evropi, slobodan sam vas zamoliti da u okviru institucija Evropske unije stavite u razmatranje mogućnost dodjeljivanja kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini.
Potpuno sam svjestan kako je Evropska komisija u svom Mišljenju o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji istakla 14 ključnih prioriteta koji imaju za cilj dovođenje zemlje u sposobnost da ostvari kandidatski status, a onda nakon obavljenog pregleda napretka otvori EU pregovarački proces po klasterima i novoj metodologiji. Dio ključnih prioriteta je ostvaren, dok drugi dio, nažalost, još uvijek nije.
Međutim, ako uzmemo u obzir da bi se dodjelom kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini stvorio novi ambijent i dala još jedna potvrda o nepodjeljivosti i suverenosti moje zemlje, onda bi to svakako imalo svoj niz pozitivnih efekata na ukupnu sigurnost i stabilnost Bosne i Hercegovine, a time i cjelokupnog regiona Zapadnog Balkana.
Naravno, kandidatski status ne znači i automatsko pokretanje pregovaračkog procesa. To ostavlja dovoljan period vremena da se nakon obavljenog pregleda napretka istaknu uvjeti kojim bi se Bosna i Hercegovina dovela u stanje da kvalitetno i bez unutarnjih blokada uđe u proces pregovora s Evropskom unijom ispunjavajući kriterije iz Kopenhagena.
U tom periodu treba učiniti niz reformi, kako bi Bosna i Hercegovina bila osposobljena za pregovarački proces.
Među njima su svakako reforma ustava, odnosno političkog sistema u cilju postizanja demokratizacije društva i standarda ljudskih prava. Ključno je otkloniti sve etničke podjele koje uzrokuju različite političke blokade, kako bi državne institucije mogle dovoljno brzo i efikasno obavljati svoj reformski posao.
Pismo je upućeno predsjedniku Vijeća EU Charlesu Michelu, predsjednici Evropske komisije Urusuli von der Leyen, visokom predstavniku EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepu Borrellu i EU komesaru za susjedsku politiku i proširenje Oliveru Varhelyiju.
