Ministar finansija Bosne i Hercegovine Vjekoslav Bevanda uputio je pismo Evropskom komesaru za proširenje Oliveru Varhelyiju u kojem se osvrnuo na njegovo izlaganje pred Evropskim parlamentom 8. marta ove godine.
Kako se naglašava, Bevanda se složio s konstatacijom evropskog komesara da je BiH ključna za Zapadni Balkan i da se umjesto unutrašnjih sukoba treba fokusirati na pozitivan evropski program koji donosi dugoročan napredak, stabilnost i mir, te da je to agenda na kojoj moraju zajedno raditi BiH i EU.
“U tom kontekstu sasvim je na mjestu konstatacija da niste vidjeli pravi napredak BiH u 2021. godini na ispunjavanju 14 prioriteta EU, kao i na detektiranju dodatnog polariziranog političkog ozračja i blokade rada institucija u BiH.
Ustavna i izborna reforma je naš strateški cilj kome smo potpuno i predano posvećeni, jer samo tako uspostavljeni pravni aranžman predstavlja garanciju i osigurava jednakopravnost svih konstitutivnih naroda, prosperitet i opstojnost BiH”, navodi Bevanda.
Pojasnio je kako cijeni dosadašnje napore i posvećenost koju je Varhelyi pružao svim političkim akterima u ovom procesu.
“Dijelim vaš sud da se rješenje mora žurno pronaći, ali podsjećam na realnu pretpostavku da je za uspješan rad nužno iz procesa otkloniti elemente otvorenih opstrukcija, itekako prisutnih u proteklom periodu, zbog kojih se uostalom nisu ispunile očekivane nade u uspješnu ustavnu i izbornu reformu”, pojašnjava ministar finansija.
Ipak, Bevanda naglašava kako ga je iznenadila i zabrinula neutemeljena izjava u izlaganju Varhelyija gdje “imperativnim tonom” daje uputstva Ministarstvu finansija da stavi proračun institucija na raspolaganje CIK-u radi organizacije izbora.
“Na ovaj način se relativizira složena politička situacija u kojoj se BiH nalazi i nerealno nameću rješenja za koja nema utemeljenja u pozitivnoj legislativi BiH.
Neriješena pitanja iz oblasti finansija se negativno reflektiraju na sveukupno normalno funkcioniranje institucija BiH i njihovom promptnom rješavanju se mora sistemski pristupiti, u skladu s pravnom regulativom”, naglašava Bevanda.
Kroz pismo, ministar finansija je ukazao na razloge koji nedvosmisleno upućuju da adresa za rješavanje otvorenih pitanja nije ministar finansija već da odgovore treba tražiti u nekim drugim aspektima.
“Kao što vam je poznato u jednoj nedemokratskoj i protupravnoj proceduri u Parlamentu BiH, nametanjem svojih političkih favorita uspostavljen je CIK.
U takvom ambijentu, bilo je očekivano da će osporavanje njihovog legaliteta i legitimiteta naići na opstrukcije i zadržavanje statusa quo, ali su izostale reakcije onih koji se pozivaju na demokratske i zakonske standarde.
U svakoj demokratskoj zemlji bi se opravdano nametnulo pitanje da li jedno takvo tijelo u čiji se legalitet i legitimitet sumnja može imati povjerenje za poštene, slobodne i inkluzivne izbore, pa zašto ne i kod nas”, piše u pismu.
Također, naglašava se kako institucije BiH već peti kvartal bez proračuna i finansiraju se kvartalnim odlukama Vijeća ministara BiH o privremenom finansiranju.
“Zakonske odredbe po pitanju privremenog finansiranja su nedvosmislene i važe podjednako za sve institucije na razini BiH, pa stoga nema zakonskog uporišta za bilo kakav izuzetak i povlašteni za bilo koga, pa tako i za CIK, te je stoga neutemeljeno i štetno insinuirati da ministar ima mandat za bilo kakvo drugačije postupanje”, pojašnjav ministar.
Na kraju, naglašava kako odgovore za ova pitanja treba tražiti u Zakonu o proračunu BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2022. godinu.
“Kao legalist, imam obavezu i odgovornost da se sve naprijed spomenute procedure sprovedu u duhu zakona i na tome ću opetovano insistirati u granicama mandata.
Svaki drugi pristup, koji i u pravilu prema ukazanoj potrebi prate neka slobodna tumačenja, u atmosferi prisutnih lobiranja i pritisaka s ciljem stvaranja izuzetaka, jednostavnu su neprimjerena i neprihvatljiva i kao takva ne odgovaraju mom profesionalnom i političkom habitusu”, zaključio je Bevanda.
