Kao rezultat toga, raste zabrinutost da Turska pomaže Rusima da zaobiđu sankcije, rekao je Timoti Eš, analitičar za tržišta u razvoju iz londonske kompanije Blubej eset menadžment (Bluebai Asset Management).
“Postojao je određeni fokus na promjenu oznaka na ruskim avionima turskim oznakama. Između Rusije i Turske postoje jaki trgovinski, bankarski odnosi. Bilo je izvjesne medijske pažnje usmjerene na mnoge Ruse koji pokušavaju da otvore nove bankovne račune u Turskoj, vjerovatno da bi pokušali da zaobiđu neke od problema sa kojima se vjerovatno susreću. Takođe je postojala zabrinutost da se ruske kompanije, subjekti koji pokušavaju da izvoze ili trguju sa Rusijom, prepakuju u turske entitete”.
Glas Amerike je zatražio komentar od zvaničnika turske vlade, ali nije dobio odgovor u do okončanja ovog izvještaja.
Ankara insistira da poštuje svoje međunarodne pravne obaveze. Ali analitičar Atila Jesilada iz Global sors partnersa (Global Source Partners) rekao je da to nije prvi put da je Turska osumnjičena za kršenje međunarodnih sankcija.
“Mnogi ljudi su se (nadali) da će Turska postati zastupnički finansijski centar ili posrednik za Rusiju”, rekao je Jesilada. “Ne bih zanemario mogućnost da sadašnji režim pokuša da ponovi incident sa Rezom Zarabom – 40 milijardi dolara novca opranog Iranu”.
Reza Zarab je tursko-iranski biznismen koji je priznao krivicu 2017. godine na sudu u Njujorku po masovnim optužbama za kršenje sankcija Iranu. Viši izvršni direktor turske državne Halkbanke takođe je osuđen. Sama Halkbanka se suočava sa suđenjem u okviru iste istrage.
Zaobilaženje sankcija veoma rizično
Turske privatne i državne banke takođe će se vjerovatno suočiti sa nadzorom i strogim kaznama za kršenje sankcija protiv Rusije, rekao je analitičar Jesilada. On je upozorio da je zaobilaženje sankcija veoma rizično, posebno pošto bi bilo kakve kaznene mjere mogle uticati na sposobnost Turske da se zadužuje na međunarodnim tržištima.
“Sljedećih 12 mjeseci, uključujući procijenjeni budžetski deficit, Turska će morati da vrati preko 200 milijardi dolara duga, a svaki razlog da se oni zaplijene nanijeće ogroman bol ne samo bankama već i tržištu deviznog kursa i neizbježno za tursku ekonomiju”, rekao je Jesilada.
Međutim, snažna vojna podrška Ankare Kijevu stvorila je međunarodnu dobru volju i priznanje visoke ekonomske cijene koju Turska plaća, rekao je Eš.
“To je šargarepa i štap, zar ne?”, rekao je Eš. Štap je kazna za ignorisanje zahtjeva zapadnih vlada o uvođenju sankcija Rusiji, “ali u isto vrijeme, mislim da će biti napora da se pomogne Turcima i ohrabri ih – možda finansijski uz veću pomoć, možda da bi bili sigurni da se pridržavaju režima kakav jeste.”.
S obzirom na to da se za mnoge ekonomske probleme Turske okrivljuje nepravovjerna finansijska politika predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, neki analitičari upozoravaju da bi svaka međunarodna pomoć mogla biti povezana sa promjenama politike.
