Akademik Rusmir Mahmutćehajić, predsjednik Međunarodnog foruma Bosna, kazao da je najvažnija dražava i zemlja za Srbiju i Hrvatsku Bosna i Hercegovina i da sudbina te dvije zemlje zavisi od BiH.
Rekli ste da je suštinski važno da Hrvatska i Srbija shvate šta je Bosna i Hercegovina. Kaao i zašto ne shvataju?
Moju duboko uvjerenje ja da je najvažnija dražava i zemlja za Srbiju i Hrvatsku Bosna i Hercegovina, a ne SAD ili možda Rusija. Sudbine tih država zavise od BiH. U današnjim državnim politika Srbije i Hrvatske ona (BiH) de facto ne postoji.
Franjo Tuđman i Slobodan Milošević su imali sve materijele koji su razvijani o definitivnom rješenju bosanskog pitanja. Oni to imaju i danas. Bh. politička filozofija mora nastati u interesu opstanka ljudi ove zemlje. Ona ne može biti ni antibošnjačka, antihrvatska ili antisrpska.
Naša neprijateljstva nisu endemska i neizlječiva, kako govore drugi, ali su ta neprijateljstva potrebna oligarsima i političkim ološima od kojih većina treba završiti u tamnicama.
Koja je razlika između bošnjačkog i srpskog etno-nacionalizma?
Bošnjački etno-nacionalizam ima problem jer je de facto teorijski nova pojava. U ovom trenutku bošnjačka politika je nažalost nerazvijena i neshvaća se da se bivanje muslimanima poistovjećuju sa narodom. U slučaju etno-nacionalnih politika bošnjački je na najnižoj razini, ali to ne znači da je manje maligan.
Srpski ento-nacionalizam je najmoćniji, ali isto tako ne znači da su Srbi u tome homogeni. Postojanje BiH je po njima nužnost koja se stalno treba relativizovati.
Za Srbiju granice na Drini su najvažnije granice na svijetu. Ne možete ni sa ženom biti u dobrim odnosima ako ne priznajete njen subjektivitet, a Srbija i dalje želi da izbriše granice Bosne i Hercegovine.
A najveći dio bošnjačkih političar to ne shvata. Što se tiče hrvatskog ento-nacionalizma, on je historijski povezan sa srpskim. Nemojte zaboraviti da Zoran Milanovi ne vidi problem u Srbiji.
Kažete da ste optimista. Ko treba voditi razgovore u vezi sa budućnošću ove zemlje?
Hajmo vidjeti kako je razvijena bilo koja održiva demokratija na Zapadu. U tim zemljama ljudi žele živjeti, a ne u Rusiji. Kako su te demokratije nastale? Nastale su prije svega iz lokalnog aktivizma i razvoja civilnog društva. Nikad nisu nastale “odozgor”, od totalitarnih vlasti. Pokažite mi i jednu totalitarnu vlat koja se održala.
Da li treba biti kakvo posredstvo, međunarodne zajednice ili nekoga drugog?
Nikakvog posredovanja lidera. Unutar bh. društva i nacije mora se uspostaviti snažno civilno društvo i pojedince koji će uspostaviti vladavinu prava i održivu demokratiju.
Za takvo nešto imamo prijatelje u razvijenim demokratijama. Kad je to artikulisano dovoljno, zar mislite da banditi mogu pobijediti? Koliko je puta u historiji mala osvještena skupina pobijedila većinu…. Manjina može mijenjati stanje. Znači, postoji ta manjina i u BiH, ali je ograđivana, prenosi N1.
Neki od tih ljudi odlaze iz naše zemlje?
A neki ostaju. Najveći je problem nedostatak znanja i vizije.
