Ove nedjelje se u Srbiji održavaju parlamentarni, predsjednički, kao i izbori na nivou Beograda. Sva istraživanja ukazuju da će Srpska napredna stranka i Aleksandar Vučić opet pobijediti na svim nivoima. A ako postoji neka neizvjesnost, ona postoji u Beogradu.
O izborima koji slijede je za Dnevnik 2 Federalne televizije govorio novinar Dragoljub Petrović.
On je istakao da su u predizbornoj kampanji životne teme bile sekundarna stvar: “Aleksandar Vučić, kao čovjek koji raspolaže državnim resursima, obećavao je razne priče o životnim temama.
Opozicija je najviše koristila njegove mnogobrojne afere koje nisu razjašnjene. Patriotske teme su korištene u režimskim medijima”.
Tu dodaje da su glavnog Vučićevog protivkandidata Zdravka Ponoša pitali da se izjasni o napuštanju Knina tokom rata u Hrvatskoj, odbrani Srbije tokom NATO-ove intervencije i genocidu u Srebrenici – da bi ga mogli, kako kaže, razvlačiti po režimskim tabloidima.
Petrović navodi kako se najviše očekuje od izbora u Beogradu zato što postoji velika vjerovatnoća da bi opozicija, kada bi osvojila određeni broj mandata za Skupštinu, mogla da se ujedini i napravi većinu u odnosu na Vučića.
Što se tiče predsjedničkih izbora, situacija je teška, smatra on – Vučić ima sve medijske resurse, birači su podmićivani: “Ponoš bi, kada bi izlaznost bila nevjerovatnih 70 posto, možda uspio da otjera Vučića u drugi krug, što bi bio Vučićev poraz sam po sebi – on se osjeća jako moćan, mediji su kod njega, mašinerija koja prijeti”.
Za parlamentarne izbore opozicija ima velike šanse, ali će Vučić s koalicionim partnerima imati neku većinu.
Ne treba ništa isključiti, ali Petrović podsjeća kako je opozicija najviše insistirala na velikoj izlaznosti jer bi to značilo da bi se Vučić “našao u neobranom grožđu”.
Što se odnosa prema agresiji Rusije na Ukrajinu tiče, Petrović kaže kako dolaze dani u kojima će pritisak biti mnogo žešći i kada će Vučić opet biti “u neobranom grožđu” – da se odredi o tome i da uvede neke sankcije, čemu se on otima, a što bi moglo izazvati i neke proteste desnijeg korpusa na političkoj sceni.
Za glasanje na opštim izborima u Srbiji, koji će se održati 3. aprila, prijavilo se 38.876 ljudi iz inostranstva. To je kako navodi Republička izborna komisija (RIK) najveći broj birača od kada se izbori provode van Srbije.
U Bosni i Hercegovini (BiH), pravo glasa na izborima u Srbiji ima ukupno 11.120 birača, navodi nevladina organizacija Centar za slobodne izbore i demokratiju (CeSID), prenosi Radio Slobodna Evropa.
Ovo je najviše od svih zemalja u kojima je organizovano glasanje srpske dijaspore, ispred Njemačke sa 7.523 birača i Austrije sa 3.988 birača.
GDJE ĆE SVE BITI OMOGUĆENO GLASANJE U BIH?
Građani Srbije u inostranstvu će moći da glasaju u 33 države, na 77 različitih lokacija, od kojih je čak 15 u Bosni i Hercegovini.
Glasanje će biti moguće u Sarajevu, Banjaluci, Mostaru, Trebinju, Bijeljini, Prijedoru, Doboju, Zvorniku, Bratuncu, Višegradu, kao i mjestima sa po nekoliko hiljada stanovnika, Drvaru, Loparama i Rudom.
Na izborima će moći da glasa oko 6,8 miliona državljana Srbije. Oni će birati državnog predsjednika i poslanike Narodne skupštine Srbije, a biće održani i lokalni izbori u 12 opština i 2 grada, uključujući i glavni grad, Beograd.
Aleksandar Vučić, lider Srpske napredne stranke (SNS) i trenutni predsjednik Srbije, ponovo će biti kandidat za tu funkciju. On je jedan od osam kandidata, i provodi kampanju širom BiH.
Bilbordi i reklame sa Vučićevim likom, i sloganom “Mir. Stabilnost. Vučić.” mogu da se vide u gradovima u bh. entitetu Republika Srpska, sa većinski srpskim stanovništvom, ali i drugom entitetu, Federaciji BiH, gdje je broj glasača znatno manji.
KAKO JE BILO 2020?
Na posljednjim izborima kada se glasalo za poslanike, 2020. godine, na biračkom spisku u inostranstvu je bilo tri puta manje birača, ukupno 13.251, od kojih je 9.168 glasalo, odnosno oko 69%. Tada se glasalo na 43 lokacije, a u BiH na 11 lokacija.
Na predsjedničkim izborima 2017. bilo je još manje glasača u dijaspori – 11.590, a glasalo se na 53 različita glasačka mjesta. U BiH se glasalo samo u Sarajevu i Banjaluci, a od upisana 872 birača, glasalo je 784 osoba.
Rok za prijavu za glasanje na izborima u Srbiji, odnosno za upis u jedinstveni birački spisak, bio je 12. mart.
Spisak glasača u inostranstvu se sastavlja posebno za svake izbore, a nakon održanog glasanja, njihovi podaci brišu se po službenoj dužnosti iz biračkog spiska u roku od 30 dana.
Na referendumu o izmjenama Ustava, održanom 16. januara ove godine, državljani Srbije sa prebivalištem u BiH nisu mogli glasati.
KOMENTARI NEKIH OD BIRAČA IZ BIH?
Milan iz Srebrenice, na istoku BiH, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je tek dobio državljanstvo Srbije i da će iskoristiti svoje biračko pravo.
“Ovo je moja matična država, Bosna i Hercegovina, ali imam zakonsko pravo, ono što je zakon omogućio, što ja to ne bih koristio”, kaže Milan.
Njegov sugrađanin Branimir, koji je prijavljen u Srbiji već osam godina, takođe će izaći na izbore, ali neće glasati ni za jednu opciju.
“Ići ću tamo da iskoristim svoje biračko pravo, ali ja ću iskreno da vam kažem poništiti taj listić, jer ne mogu ja krojiti sudbinu nekome u nekoj drugoj državi”, kaže Branimir.
Stanovnik Trebinja na jugu BiH, koji nije htio da otkrije svoj identitet, rekao je za RSE da je legalno i legitimno da izađe na izbore kao državljanin Srbije.
