Globalni ekonomski potresi izazvani prvo dvogodišnjom pandemijom koronavirusa pa od februara ove godine nastavljeno agresijom Rusije na Ukrajinu za rezultat imaju rast inflacije u svijetu, samim tim i u Bosni i Hercegovini.
No tu ne mora biti kraj ekonomskim neprilikama, koje mogu biti još teže ako dođe do pada proizvodnje. U ekonomiji se istovremena pojava inflacije i pada proizvodnje naziva stagflacija.
Prof. dr. Aziz Šunje sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu za Faktor govori koliko je realna opasnost da stagflacija zahvati bh. ekonomiju, kako je izbjeći, ko najviše utječe na njeno stvaranje, kakve bi posljedice imalo za standard stanovništva…
– Stagflacija nije scenarij koji se ne može odigrati u BiH, znači da pored visoke inflacije imamo i pad proizvodnje. Da li će se to i desiti, zavisi od globalnih utjecaja.
Prije svega, usporen i skuplji transportni lanac zbog pandemije i sada rat na istoku Evrope i njegovo posljedice na energetskom tržištu, ali i onom hrane, imaju ogroman utjecaj. Faktori koji utječu na stvaranje stagflacije u najvećoj mjeri su izvan naše kotrole jer nemamo mehanizme da ih ublažimo – kaže Šunje, prenosi Faktor.
Naglašava kako je bh. ekonomija u jednu ruku dobro iskoristila pomjeranja na globalnom planu.
– Evropa se zbog sigurnosti i manjih transportnih troškova okrenula svom ekonomskom dvorištu, u velikoj mjeri napustila Daleki istok, što su iskoristile naše kompanije. Naša privreda pokazuje naznake oporavka, izvoz raste, ekonomija pokazuje vitalnost, ali…
Ništa ne zavisi od nas. Ako se rat nastavi, slijedi nam negativni scenarij, a naravno da se svi u svijetu nadamo skorašnjem okončanju oružanih sukoba – govori Šunje.
Skeptičan je kada je riječ o spremnosti vlasti da se uhvati u koštac sa negativnim ekonomskim trendovima.
– Ne vidim da su naše vlasti spremne odgovoriti na takvu mogućnost, zato se nadajmo da se neće ni desiti. Ukoliko, pak, stagflacija postane trend u BiH, to bi značilo drastičan pad životnog standarda građana, smanjenje plaća, otkaze uz značajan porast troškova.
Negativni efekti bi kod nemalog broja građana donijeli i depresiju, osjećaj beznađa… Zato, iščekujmo dobre vijesti s istoka Evrope – ističe on.
