Ono što je međunarodna zajednica trebala naučiti iz sukoba, kao i poslijeratnog perioda u Bosni i Hercegovini je da se “ne smiju praviti pogrešni kompromisi” i da “politika smirivanja nikada ne može donijeti ništa dobro”, izjavio je bivši Visoki predstavnik u BiH Christian Schwarz-Schilling.
On je za list Der Standard govorio o historijskom iskustvu rata u Bosni i Hercegovini koje bi se moglo projicirati na aktuelnu politiku EU u odnosu na rusku invaziju na Ukrajinu.
Podcrtao je da je, 30 godina nakon početka rata u Bosni i Hercegovini i 26 nakon sklapanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, trebalo naučiti “da se ni u kom slučaju ne smiju praviti pogrešni kompromisi – s jedne strane u pogledu geografskog širenja jedne države, a sa druge strane u pogledu daljeg razvoja ove države u skladu sa ustavnim i demokratskim principima”.
Mada je Dejtonski mirovni sporazum, pod pritiskom međunarodne zajednice, okončao rat, učinio je BiH nefunkcionalnom jer nije morala da se pridržava takvih principa, naveo je bivši Visoki predstavnik.
Dodao je da je taj rat godinama zapravo nastavljen diplomatskim sredstvima “i tako praktično odlučen u korist agresora”, te da “takve greške ne bi trebalo ponavljati”.
“Ne smijemo ponoviti iste greške”
Schwarz-Schilling je naveo da je u svojoj knjizi “Proigrani mir u BiH – Kako je Europa zakazala na Balkanu” opisao kako je međunarodna zajednica prije 30 godina odbacila Bosnu i Hercegovinu “jer nije htjela da vidi opasnost koju predstavlja Slobodan Milošević i da on zapravo cilja na Veliku Srbiju – kao što Putin sada cilja na Veliku Rusiju sa Ukrajinom.”
“Tada je u Bosni i Hercegovini bilo u pitanju četiri miliona ljudi, danas ih je u Ukrajini 40 miliona”, podcrtao je.
On je naveo da je teško je porediti ova dva rata, ali da imaju jedno zajedničko:
“Treba naučiti da politika smirivanja nikada ne može donijeti ništa dobro. Naivno je i nerealno samo posmatrati loš razvoj događaja i nadati se da neće biti strašnog ishoda”, rekao je Schwarz-Schilling.
Istakao je da je prije nekoliko godina već Putin pokazao na šta je spreman u Gruziji i na Krimu.
“Reagovali smo veoma zbunjeno i nedovoljno. I nesmetano je nastavio svoju politiku”, rekao je on.
“Moramo shvatiti da moramo biti spremni da branimo naše vrijednosti u svakom trenutku. Srećom, tada je u Bosni bio zatvoren zračni prostor iznad zemlje, tako da nije moglo doći do razaranja u zračnim napadima.
Da su zapadne zračne snage odgovorile iznenađujuće brzo na zahtjev za pomoć u zatvaranju ukrajinskog zračnog prostora, okrutni ruski bombaški napadi na civilno stanovništvo ne bi imali efekta. Ovo ne bi učinilo NATO savez strankom u ratu, ali bi podržalo Ukrajinu u njenim mirovnim naporima”, rekao je.
“Šta još čekamo?”
Podcrtao je da je sada je važno djelovati, a ne samo čekati sa reakcijom dok član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, “jednog dana ne otcijepi” entitet RS.
“Međunarodna zajednica je do sada trebala preduzeti ozbiljne korake. Oni koji krše Dejtonski mirovni sporazum moraju se suočiti sa opipljivim sankcijama. Ako to nije moguće zbog klauzule o jednoglasnosti država EU u Briselu, onda će velika većina evropskih država morati da sprovodi mjere jednostranim sankcijama”, rekao je on.
Istakao je da je važno podržati Ured Visokog predstavnika u BiH te korištenje Bonskih ovlasti, za šta je potrebna međunarodna podrška, te da je važno i ojačati vojnu misiju EUFOR-a u BiH i olakšati put zemlji prema članstvu NATO savezu.
“Na šta ustvari još čekamo? Da Dodik u parlamentu Republike Srpske donese sve zakone koji su u suprotnosti sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i koje je već najavio na jesen? I šta onda?” postavio je pitanje bivši Visoki predstavnik.
“Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, međunarodna zajednica je previše pasivna, podijeljena i nezainteresovana. Ako aktuelni rat protiv Ukrajine, koji može ugroziti i zapadni Balkan, ne razbudi sviju, onda će na kocki biti samopotvrđivanje Evrope”, zaključio je.
