Sankcije Velike Britanije dolaze u veoma nepovoljnom trenutku za člana predsjedništva BiH Milorada Dodika i njegove saradnike, kaže u razgovoru za Glas Amerike Tanja Topić, politička analitičarka iz Banja Luke.
“Imali osjećaj uljuljkanosti”
Ona kaže da su politički predstavnici iz entiteta RS u jednom trenutku “imali osjećaj uljuljkanosti” nakon što su shvatili da zemlje EU, zajednički, neće uvesti sankcije.
Iako je Mađarska unutar EU uspjela uticati na odredbu da za uvođenje sankcija Dodiku mora postojati jednoglasna odluka svih članica, analitičarka Topić ističe, da je to zapravo bio okidač za zemlje članice EU, da svaka o tome odluči za sebe.
“Političkom rukovodstvu ili pojedincima u RS-u neće biti ugodno da se nađu u društvu jednog Lukašenka“, objašnjava Topić i dodaje da bi morali sebi postaviti pitanje moralnosti i integriteta i zašto su se našli u takvom društvu, ali da ona sumnja da će tako i biti.
Topić kaže da je sigurno da sankcije neće ostati na tome da se nekom zabrane putovanja ili zamrzne imovina. Veliki udarac, prema njenoj procjeni, bio bi ukoliko bi se za sankcije odlučile zemlje u kojima dobar dio političara ima određene nekretnine ili bankovne račune.
„Mislim i da će se ciljano ići na stroge sankcije koje će uključivati članove porodica, njihove firme, način funkcionisanja i saradnje sa određenim kompanijama. A sasvim je sigurno da strani investitori neće ni pomisliti da investiraju svoj novac na prostoru u kojem su nosioci najvažnijih funkcija sankcionisani ili se nalaze na crnim listama njihovih zemalja“, ističe Topić za Glas Amerike.
Britanski ambasador uputio poruku
Britanski ambasador je na Twitteru u video poruci rekao kako su sankcije uvedene “zbog aktivnosti koje podrivaju stabilnost, funkcionalnost i pravni okvir BiH”. Naveo je kako su „nedavne aktivnosti Milorada Dodika i Željke Cvijanovića direktno kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH”, te istakao kako su to „sankcije za dvije osobe koje su se neodgovorne ponašale na svojim funkcijama, a ne sankcije RS niti njenim građanima“.
Međutim, Željka Cvijanović, predsjednica entiteta, bez pružanja dokaza, tvrdi da su sankcije „politička poruka koja je preko nje upućena građanima Republike Srpske i Republici Srpskoj“.
“Jasno da su sankcije usmjerene na pojedince”
Tanja Topić ističe da je jasno da su sankcije usmjerene na pojedince, ali da se po uobičajenom obrascu ponašanja vlasti u RS-u to automatski izjednačava sa napadima na RS i u konačnici interpretira kao pokušaj državnog udara i rušenja RS-a.
„Zna se ko je taj ekskluzivni zaštitnik RS-a, srpskih nacionalnih interesa, jer je on odavno u svojoj autokratskoj politici stavio znak jednakosti između sebe, entiteta i institucija koje postoje, čime ih je zapravo omalovažio i ponizio u tom autokratskom načinu vladanja“, objašnjava Topić.
Ističe da je stvaranje neprijatelja i kvislinga obrazac po kojoj vlast u RS-u funkcioniše godinama.
„Svaka kritika, svaki glas koji je drugačiji, koji je imenom i prezimenom ukazivao na kršenje zakona, povrede, zloupotrebe, na klijentelizam, korupciju, nepotizam, koji je kritikovao demokratske deficite u društvu, omalovažavanje institucija, po tom obrascu je predstavljen kao neprijatelj društva i strani plaćenik“, kaže Tanja Topić.
Vitalni nacionalni interes – privid rada
Ishodom nedavne posebne sjednice Narodne skupštine RS (NRSR), na kojoj nije bilo potrebne većine da bi bio usvojen veto Milorada Dodika na pet odluka Predsjedništva BiH, prema riječima Topićeve, stvoren je privid da su se predstavnici iz RS-a vratili u institucije BiH.
„Rekla bih da je na djelu neka vrsta tihog bojkota, tihe blokade tih institucija, jer se negdje hvataju za onaj zaključak NSRS da će odlučivati samo o onim stvarima koje su u interesu RS“, rekla je Topić u razgovoru za Glas Amerike.
Odluke koje je Dodik smatrao štetnim po entitetske vitalne nacionalne interese ovakvim ishodom posebne sjednice postale su važeće. Riječ je o sporazumima koji se odnose na testiranje učenika iz BiH o nivou kompjuterske i informacione pismenosti na međunarodnom nivou, te memorandumima o saradnji Centralne izborne komisije (CIK) BiH sa Misijom Evropske organizacije za bezbjednost i saradnju (OEBS), te Izbornom komisijom Mađarske.
„Ovaj dio je frapantan – da se pod ugrožavanjem vitalnog nacionalnog interesa smatra omogućavanje mladim naučnicima i ljudima da se usavršavaju u određenim oblastima, da se tu traži tačka prijepora i naglašava da je došlo do prenosa nadležnosti. Kao da je zapravo cilj zadržati mlade u jednoj vrsti geta i spriječiti im svu moguću interakciju na jednom širem globalnom nivou“, objašnjava Topić.
Monopol na prijateljstvo sa Mađarskom i pitanje CIK-a
Saradnja izbornih komisija BiH i Mađarske, prema tumačenju Milorada Dodika, takođe, šteti vitalnim nacionalnim interesima RS-a.
Ipak, posljednjih dana na zvaničnim stranicama njegovog SNSD-a ističu se njegove prijateljske veze sa mađarskim predsjednikom Viktorom Orbanom.
„Tu imamo pokušaj da se pokaže ko ima ekskluzivno pravo na prijateljstvo i na dobre odnose sa Mađarskom, a to nikako ne smije biti „neprijateljski i neligitimni“ CIK, već je to jedan čovjek koji sebi daje za pravo da odluči ko s kim može sarađivati“, komentariše analitičarka Topić.
„Zašto baš sada?”
Ističe “da smo u Dodikovim obrazloženjima vidjeli da nije sporna institucija OEBS-a koja je zadužena za sprovođenje i nadgledanje izbornog procesa, već je kao meta targetirana Centralna izborna komisija”.
„Zašto baš sada? CIK je bio zadužen i za prethodne opšte i lokalne izbore, kada su današnji pokretači inicijative da je CIK nelegitiman priznali te rezultate. Rekla bih da se svjesno manipuliše i obmanjuje javnost u cijeloj državi BiH i da se to na neki način koristi kao neko sredstvo „prijetnje“ i međunarodnoj zajednici, ali i ostalim akterima unutar BiH“, kaže Topić.
Prema njenim riječima, tu ima i dosta ličnih frustracija, koje se pokušavaju upakovati pod nivoe institucija, odnosno izjednačiti sa entitetom.
„To se radi da bi se pokazala ta neka vrsta superiornosti i političke moći, odnosno da se zna ko gospodari i ko odlučuje o tome šta je interes RS-a“, zaključuje ona.
