Odlukama Ustavnog suda BiH jasno je utvrđeno šta spada u državnu imovinu i da država BiH treba donijeti odluke kako će se njome raspolagati i ko će je koristiti, kazao je za “Avaz” pravni ekspert Faris Vehabović, sudija Evropskog suda za ljudska prava.
Dejtonski sporazum
Ističe da imovina države treba biti u funkciji svih građana i razvoja ekonomije kako bi se poboljšali uvjeti života u BiH.
– To je isključivo odluka države koja, prema odluci Ustavnog suda, treba donijeti zakone kojima će riješiti to pitanje – precizira Vehabović.
Komentirajući pobunu režima u RS, koji ne prihvata odluke Ustavnog suda, visokog predstavnika ni njegovu posljednju odluku kojom je suspendirao Zakon o nepokretnoj imovini RS, Vehabović podsjeća da je Ustavni sud BiH ustavna kategorija iz člana 6. Ustava BiH.
Traje blokada
– Svaka odluka koju donese Ustavni sud mora se provesti, a svako ko se protivi njegovim odlukama, protivi se Ustavu i Dejtonom uspostavljenoj BiH.
Vrlo dobro je poznato da je i funkcija visokog predstavnika dio Dejtonskog sporazuma, pa sve dok domaći političari ne nađu odgovarajući modalitet kako se postaviti u situaciji kad dođe do zastoja u provođenju redovnih obaveza na nivou institucija, do tada će, očigledno, postojati i Ured visokog predstavnika – pojašnjava Vehabović.
Ako RS počne knjiženje državne imovine, direktno će prekršiti odluke Ustavnog suda BiH, što predstavlja krivično djelo, a Vehabović naglašava da u tom slučaju Tužilaštvo BiH treba poduzeti mjere propisane zakonom.
– Mislim da se takvim djelovanjem šteti RS, a ne BiH. BiH je pokazala da može funkcionirati čak i u uvjetima blokada koje su na snazi mjesecima.
RS se sada pokazuje kao nefunkcionalni dio BiH koji se suprotstavlja napretku BiH i obavezama koje smo preuzeli.
Političari svom poslu moraju pristupati na ozbiljan način i odgovorno prema građanima i principima – kaže Vehabović.
Zakon jasan
U situaciji blokade državnih institucija, pa i političkog utjecaja na neke od njih, Ustavni sud BiH je posljednja prepreka bezakonju i daljnjem rastakanju države.
– Oni koji se žele „riješiti“ međunarodnih sudija, moraju shvatiti da to ne mogu uraditi zakonom, već se mora izmijeniti Ustav BiH.
Parlamentarna skupština može donijeti zakon kojim će se regulirati drugačiji način izbora sudija, koje sada imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava – ističe Vehabović.
