Obraćajući se na pres-konferenciji nakon otkrivanja spomenika žrtvama holokausta i ustaškog režima, povodom Dana stradanja i junaštva židovskog naroda – Jom Hašoa, predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović iskoristio je i ovu priliku da se dotakne Bosne i Hercegovine, Bakira Izetbegovića, Izbornog zakona i visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
“Ili će Zapad natjerati Izetbegovića…”
Govoreći o izmjenama Izbornog zakona u našoj zemlji, Milanović je predložio da visoki predstavnik u BiH nametne zakon, pri tome tvrdeći da je on nelegalno na toj funkciji – piše u analizi Istinomjera.
“Ili će Zapad natjerati Izetbegovića da se usvoji civilizirano rješenje u skladu sa Daytonom, koje će onemogućiti da se Hrvatima kradu glasovi, da se u Dom naroda biraju ne-Hrvati glasovima ne-Hrvata, to je krađa, ili će visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, čovjek koji je, ustvari, nelegalno tamo, znam, ovo govori i Dodik, ne znam jel’ Putin govori, baš me briga, ja govorim o tome, nije ga izabralo Vijeće sigurnosti.
Ali s obzirom da visoki predstavnik, da se upliće u sve, od normativa za gemišt, koliko vina, koliko mineralne vode, odjednom nema ništa za reći o Izbornom zakonu u BiH. On ima bonske ovlasti kojima doslovno ljudima regulira kakve će posteljine imati, može promijeniti zakon, to su već uradili”, rekao je tada Milanović.
Istinomjer podsjeća da je krajem maja iz Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC SB) saopćeno da je Valentin Inzko, koji je na poziciji visokog predstavnika u BiH bio od 26. marta 2009. godine, podnio ostavku na tu funkciju.
U saopštenju objavljenom na zvaničnoj web stranici Ureda visokog predstavnika (OHR) navodi se da su ambasadori zemalja članica PIC SB, s izuzetkom Ruske Federacije, službeno imenovali Christiana Schmidta za sljedećeg visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, a u nastavku ovog saopćenja se jasno navodi i kada će ostavka visokog predstavnika Valentina Inzka stupiti na snagu.
“Upravni odbor se raduje suradnji sa gospodinom Schmidtom, nakon što prvog аugusta 2021. preuzme dužnost visokog predstavnika, kada će ostavka gospodina Inzka stupiti na snagu.”
Saopćenje, PIC SB, 27.5.2021.
U Vijeću sigurnosti UN-a je krajem juna 2021. godine održana rasprava o imenovanju novog visokog predstavnika u BiH. Kako je tada prenijela VOA, predstavnik Rusije u Vijeću sigurnosti Vasilij Nebenzia rekao je da bi Schmidtov izbor rezolucijom trebalo potvrditi Vijeće sigurnosti, pozivajući se na raniju praksu.
Ipak, imenovanje Christiana Schmidta podržale su SAD, Velika Britanija, Estonija, Norveška i druge zemlje, navodeći da je potvrda Vijeća sigurnosti “poželjna, ali ne i neophodna”.
Da izostanak potvrde Vijeća sigurnosti UN-a nije presedan, govori i slučaj iz 2005. godine, kada je za visokog predstavnika odabran Christian Schwarz-Schilling, o čemu je Istinomjer već pisao.
Naime, tada je odlazeći visoki predstavnik Paddy Ashdown pisanim putem obavijestio generalnog sekretara UN-a da će Schwarz-Schilling od 31. januara 2006. godine obnašati ovu funkciju te kako je obaviješten “da bi ovu informaciju trebalo proslijediti Vijeću sigurnosti na razmatranje i moguće postizanje dogovora”.
Štaviše, definisana procedura izbora visokog predstavnika i ne postoji, a čak ni prvog vršioca ove funkcije Carla Bildta nije imenovalo Vijeće sigurnosti UN-a. Konferencija o provedbi mira, održana u Londonu 8. i 9. decembra 1995. godine, osim što je rezultirala uspostavom PIC-a, zaključkom 18. ustvrdila je dezignaciju Bildta za visokog predstavnika “nakon konsultacija s Vladom Bosne i Hercegovine”, te pozvala Vijeće sigurnosti da se složi s ovim potezom:
“Nakon konsultacija s Vladom Bosne i Hercegovine, Konferencija je odobrila imenovanje g. Carla Bildta za visokog predstavnika i izrazila zahvalnost za njegovu spremnost da preuzme ovu odgovornost. (…) Konferencija poziva Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija da pristane na imenovanje g. Bildta visokim predstavnikom.”
Zaključci Konferencije o provedbi mira, 9.12.1995.
Vijeće sigurnosti UN-a jeste prihvatilo ovaj zaključak, čemu svjedoči rezolucija 1031, usvojena 15. decembra 1995. godine. U članu 26. rezolucije stoji da se Vijeće sigurnosti slaže s imenovanjem Carla Bildta za visokog predstavnika:
(Vijeće sigurnosti) odobrava uspostavljanje visokog predstavnika, nakon zahtjeva strana, koji će, u skladu s Aneksom 10 o civilnoj provedbi Mirovnog sporazuma, nadzirati provedbu Mirovnog sporazuma i mobilizirati i, prema potrebi, davati smjernice i koordinirati aktivnosti uključenih civilnih organizacija i agencija, te se slaže s imenovanjem g. Carla Bildta za visokog predstavnika;
Rezolucija 1031, 15.12.1995.
VOA još navodi i da je zamjenik američke ambasadorice u Vijeću sigurnosti Richard Mills podsjetio da su imenovanje Schmidta potvrdile sve članice Upravnog odbora PIC-a, izuzev Rusije, i da je to, kako je naveo, završena stvar.
I na sjednici održanoj 22.7.2021. godine Vijeće sigurnosti UN-a odbacilo je prijedlog rezolucije Rusije i Kine kojom bi se Ured visokog predstavnika u BiH zatvorio krajem jula naredne godine. Na spomenutoj sjednici, a kako prenosi DW, Rusija i Kina tvrdile su da Schmidt nije mogao preuzeti svoju ulogu jer Vijeće sigurnosti formalno nije odobrilo njegovo imenovanje, dok se ostali članovi Vijeća nisu složili.
“Nema odlučujuće uloge generalnog sekretara, niti Vijeća sigurnosti UN-a u procesu imenovanja, niti zahtjeva da vijeće poduzme mjere kako bi potvrdilo imenovanje g. Schmidta.”
Zamjenik američkog ambasadora u UN-u Richard Mills, 22.7.2021.
Iako je u prošlosti bilo slučajeva kada se o odabiru visokog predstavnika izjašnjavalo i Vijeće sigurnosti UN-a, procedura za imenovanje na ovu funkciju, kako se vidi iz svega navedenog, zvanično ne postoji. S obzirom na činjenicu da Christian Schmidt od augusta prošle godine obavlja dužnost visokog predstavnika, za koju su ga službeno imenovali ambasadori zemalja članica PIC-a, s izuzetkom Ruske Federacije, Istinomjer tvrdnju predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića da je visoki predstavnik “nelegalan” ocjenjuje neistinitom.
